Šušnjar za Dnevnik Nove TV: "Prepolovit ćemo rast cijene dizela, kod sidrenih cijena cilj je zaštita potrošača

Ministar Šušnjar gostovao je u Dnevniku Nove TV, gdje je govorio o aktualnom rastu cijena nafte i naftnih derivata, mjerama Vlade za ublažavanje njegova utjecaja na građane i gospodarstvo, primjeni sidrenih cijena te planovima vezanima uz izgradnju energana na otpad.

Govoreći o kretanju cijena goriva, ministar Šušnjar istaknuo je kako su tijekom proteklog tjedna cijene nafte i naftnih derivata na svjetskim burzama značajno porasle, pri čemu je najveći rast zabilježen kod dizela.

„Za predstojeći tjedan rast cijene dizela bio bi oko 10 eurocenti, međutim Vlada će intervencijom u trošarine taj rast prepoloviti“, kazao je ministar.

Prema njegovim riječima, cijena dizela od utorka će tako porasti za približno pet do šest centi po litri i biti nešto iznad 1,90 eura, umjesto očekivanog rasta na oko 1,95 eura.

Ministar je podsjetio da je Hrvatska pravodobno ishodila odobrenje Europske unije za mogućnost smanjenja trošarina do minimalne europske razine te da Vlada taj instrument može koristiti do siječnja sljedeće godine. Naglasio je kako su na raspolaganju i druge mjere, uključujući mogućnost intervencije u PDV, bude li to potrebno radi zaštite standarda građana i gospodarstva.

„Napravit ćemo sve što bude potrebno radi očuvanja socijalne kohezije, standarda građana, ali i gospodarstva“, poručio je Šušnjar.

Dodao je kako je sigurnost opskrbe u ovom trenutku neupitna - sirova nafta redovito stiže, a rafinerija radi punim kapacitetom.

Sidrene cijene štite potrošače i omogućuju transparentnije praćenje cijena

Osvrnuvši se na primjenu sidrenih cijena, koja počinje 1. listopada, ministar Šušnjar istaknuo je da Ministarstvo zaprima pitanja trgovaca i pružatelja usluga te da će im biti pružene jasne i konkretne upute za pravilnu primjenu novih pravila.

Komentirajući tvrdnje o „kaosu“ koji je nova mjera izazvala među dijelom poduzetnika, ministar je poručio kako bi se, ako se već govori u takvim kategorijama, jednako tako moglo govoriti i o „općem veselju među potrošačima“, naglasivši da ni jedan ni drugi opis ne smatra primjerenim.

Naglasio je kako cilj mjere nije kažnjavanje poduzetnika, već prvenstveno povećanje transparentnosti i zaštita potrošača. U početnom razdoblju primjene pristup će stoga biti edukativan, a ne usmjeren na rigorozno kažnjavanje.

„Upita ima i na njih odgovaramo te dajemo upute. Primjena kreće od 1. listopada. Neće biti rigoroznog kažnjavanja, ići će se edukativno“, kazao je ministar.

Sidrena cijena omogućit će potrošačima da uz aktualnu cijenu proizvoda ili usluge vide i cijenu koja je vrijedila na referentni datum, čime će moći jednostavnije pratiti promjene cijena i donositi informiranije odluke o kupnji.

Ministarstvo istodobno intenzivno radi na pripremi pravilnika kojima će se dodatno razraditi provedba odluke. Ako se kroz provedbu pokaže opravdanim, pravilnicima će biti moguće izuzeti određene proizvode ili usluge.

Za novobuhvaćene proizvode i usluge sidrena cijena bit će ona koja je vrijedila 10. rujna 2026., dok za kategorije koje su već obuhvaćene ovom obvezom ostaje referentna cijena od 2. svibnja 2025. Odluke o sidrenim cijenama i digitalnim cjenicima stupaju na snagu 1. listopada.

Ciljanije mjere za građane kojima je pomoć najpotrebnija

Govoreći o budućem modelu državnih potpora, ministar je istaknuo kako će Registar stanovništva omogućiti preciznije usmjeravanje pomoći prema građanima kojima je ona doista potrebna.

Pozvao je građane da putem sustava e-Građani provjere svoje podatke u Registru kako bi se od 1. siječnja, uz primjenu imovinskog cenzusa, omogućilo ciljanije provođenje mjera.

Energane na otpad mogu pridonijeti nižim troškovima grijanja

Ministar se osvrnuo i na mogućnost izgradnje energana na otpad, istaknuvši kako postoje preduvjeti za realizaciju takvih projekata te da je najlogičnije razmatrati lokacije koje već imaju razvijene toplovodne sustave.

Pritom se osvrnuo i na kritičare takvih projekata, upozorivši kako je „pretjerana briga“ za okoliš i gospodarstvo u prošlosti dovodila do pogrešnih odluka, skupih arbitraža i štete za gospodarstvenike.

Kao moguće lokacije naveo je Zagreb i Sisak, pri čemu je istaknuo potencijal Zagreba zbog postojeće toplovodne mreže, količine otpada i šireg područja koje gravitira glavnom gradu. Naglasio je da jedna energana vjerojatno ne bi bila dovoljna za oporabu ukupne količine otpada te da bi takvi projekti, uz rješavanje pitanja otpada, omogućili proizvodnju toplinske energije i niže režijske troškove građana.

 



Stranica