Godišnji proračun emisija stakleničkih plinova Republike Hrvatske izrađuje se sukladno smjernicama Tajništva Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i metodologiji Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama, kontinuirano od 2001. godine, kada je prvi puta izrađen u okviru pripreme Prvog nacionalnog izvješća. Proračun emisije raspoloživ je za razdoblje od 1990. do 2011. godine. Izrada i dostava izvješća Tajništvu UNFCCC u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode koje je do sada ove poslove povjeravalo domaćim stručnim institucijama koje imaju iskustvo i potrebne kapacitete za prikupljanje podataka i proračun emisija. Osiguranje kvalitete inventara emisija stakleničkih plinova ostvaruje se kroz tehničke preglede koje organizira Tajništvo UNFCCC uz pomoć nominiranih međunarodnih stručnjaka sa ovog područja.
Kao stranka Kyotskog protokola Republika Hrvatska je dužna uspostaviti nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova u državi, te na godišnjoj osnovi izrađivati Izvješće o emisijama stakleničkih plinova i dostavljati u tajništvo UNFCCC (do 15. travnja tekuće godine) i Europsku Komisiju (do 15. siječnja tekuće godine).
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (u daljnjem tekstu Ministarstvo) je središnje nacionalno tijelo nadležno za vođenje Nacionalnog sustava. Za provedbu poslova izvješćivanja odgovorna je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu Agencija), dok je za izradu inventara emisija odgovoran Ovlaštenik.
Godišnji proračun emisija stakleničkih plinova Republike Hrvatske izrađuje se sukladno smjernicama Tajništva UNFCCC i metodologiji Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama, kontinuirano od 2001. godine.
Vođenje Nacionalnog sustava za praćenje emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj, kao i izrada Inventara emisija stakleničkih plinova, propisano je Zakonom o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 130/11, 47/14) i Uredbom o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 87/12).
Navedenim zakonom propisana je obveza tijelima državne uprave i drugim tijelima javne vlasti nadležnim za poslove zaštite okoliša, gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, mora, prometa, poslove službene statistike te trgovačkih društava: Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., koja prikupljaju i/ili posjeduju podatke o djelatnostima po sektorima kojima se ispuštaju ili uklanjaju staklenički plinovi, potrebne za izradu izvješća o emisijama stakleničkih plinova, uključujući i uklanjanje pomoću odliva, izvješća o provedbi politike i mjera za ublažavanje klimatskih promjena i o projekcijama emisija stakleničkih plinova i Nacionalnog izvješća prema Okvirnoj konvenciji, te podatke dostaviti Agenciji. Navedene podatke potrebno je dostaviti sukladno tablicama koje na svojim internetskim stranicama objavljuje Ministarstvo, a koje se mijenjanju sukladno zahtjevima koje u izvješću o reviziji hrvatskog izvješća o emisijama stakleničkih plinova objavljuju stručnjaci tima za reviziju Tajništva Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.
Izvješće o emisijama koje se izrađuje na godišnjoj osnovi, mora se svake godine unaprjeđivati prelaskom na više razine izvješćivanja za što je potrebno osigurati sve detaljnije podatke koji se dostavljaju Agenciji za zaštitu okoliša. Također, propisana je obveza tijelima državne uprave i drugim tijelima javne ovlasti, sudjelovanje u svim fazama dostave podataka, pregleda izvješća i reviziji izvješća jer je dostavljene podatke potrebno pojasniti kako bi se izvršila obveza vezana za transparentnost, pouzdanost i točnost podataka.
Proračunom su obuhvaćene emisije koje su posljedica ljudskih djelatnosti i koje obuhvaćaju sljedeće direktne stakleničke plinove: ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O), fluorirani ugljikovodični spojevi (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6), te indirektne stakleničke plinove: ugljikov monoksid (CO), dušikovi oksidi (NOx), ne-metanski hlapljivi organske spojeve (NMVOC) i sumporov dioksid (SO2). Nisu obuhvaćeni oni staklenički plinovi koji su predmet Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (npr. freoni), te koji se kao takvi posebno izvještavaju.
Izvori i odlivi emisija stakleničkih plinova su bili podijeljeni u šest glavnih sektora: energetika, industrijski procesi, korištenje otapala, poljoprivreda, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF) i gospodarenje otpadom. Za prikaz emisija stakleničkih plinova dogovorno je uzeta izvedena jedinica mase gigagram (Gg): milijun kilograma ili tisuću tona.
- Program prikupljanja podataka za NIR 2018. (Energetika)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2018. (Industrijski procesi i uporaba proizvoda)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2018. (Otpad)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2018. (Poljoprivreda, šumarstvo i drugo korištenje zemljišta I, LULUCF)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2018. (Poljoprivreda, šumarstvo i drugo korištenje zemljišta II, Poljoprivreda)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2017. (Energetika)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2017. (Industrijski procesi i uporaba proizvoda)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2017. (Otpad)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2017. (Poljoprivreda, šumarstvo i drugo korištenje zemljišta I, LULUCF)
- Program prikupljanja podataka za NIR 2017. (Poljoprivreda, šumarstvo i drugo korištenje zemljišta II, Poljoprivreda)
- Program_prikupljanja_podataka_NIR_2015_Energetika
- Program_prikupljanja_podataka_NIR_2015_Industrijski_procesi
- Program_prikupljanja_podataka_NIR_2015_Otpad
- Program prikupljanja podataka NIR 2015 - Sektor AFOLU (Poljoprivreda, šumarstvo i ostalo korištenje zemljišta)