Pariški sporazum (eng. Paris Agreement) ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena i ubrzati aktivnosti i ulaganje u održivu niskougljičnu budućnost. Želi se ograničiti porast globalne prosječne temperature na „znatno manje“ od 2 °C odnosno do 1.5 °C u odnosu na predindustrijsku razdoblje. Definiran je i globalni cilj za prilagodbu klimatskim promjenama: jačanje kapaciteta za prilagodbu, jačanje otpornosti i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene radi doprinosa održivom razvoju i osiguravanja primjerenih mjera prilagodbe u kontekstu temperaturnog cilja” (članak 7).
U tijeku su pregovori o definiranju načina provedbe i praćenja Pariškog sporazuma, koji se odvijaju na Sastancima stranaka Pariškog sporazuma (CMA) u sklopu sastanaka UN-ove Konvencije o promjeni klime (UNFCCC). Prvo globalno izvješće (global stocktake) treba biti objavljeno 2023..
Hrvatska kao stranka Pariškog sporazuma sudjeluje u ovim pregovorima. Također kao stranka UNFCCC-a podnosi periodična izvješća u kojima među ostalim izvješćuje i o prilagodbi klimatskim promjenama. Zadnje Sedmo nacionalno izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime je dostavljeno Tajništvu Konvencije 1. listopada 2018. i objavljeno na internetskoj stranici Konvencije.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama
(eng. The Intergovernmental Panel on Climate Change) je tijelo Ujedinjenih naroda, osnovano 1988. koje, na temelju znanstvenih istraživanja o klimatskim promjenama, kreira vlastite izvještaje. Izvještaji služe tome da donositelji odluka izradu prijedloga politika temelje na znanstvenim saznanjima o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i potencijalnim budućim rizicima. IPCC predlaže i mogućnosti prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. Postoje različite vrste izvještaja, ali svi izvještaji prolaze kroz rigorozan postupak analize, odabira i pregleda kako bi se osigurala najviša kvaliteta. Izvještaji IPCC-a doprinose međunarodnim pregovorima o klimatskim promjenama, a IPCC ne provodi vlastita istraživanja.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je svoje izvješće o utjecajima, prilagodbi i ranjivosti povezanih s klimatskim promjenama 28. veljače 2022. Izvješće, čiji su autori stotine vodećih svjetskih klimatskih znanstvenika, potvrđuje da su klimatske promjene tu da ostanu i da su neki od njihovih učinaka sada neizbježni. Širom svijeta, klimatska kriza dovodi živote i sredstva za život u opasnost - posebno za najugroženije. U ovom sažetku za donositelje odluka navedeni su ključni nalazi predmetnog izvješća.
Program za održivi razvoj UN-a 2030 postavlja 17 globalnih Ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainble Development Goals - SDGs) na kojima cijeli svijet treba usmjeriti svoje djelovanje. Među njima je Cilj 13 koji glasi: Poduzimanje hitnog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja
Zakonodavni i strateški okvir - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao koordinator politike klimatskih promjena intenzivno radi na promicanju politike prilagodbe klimatskim promjenama. Temeljem Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (Narodne novine, broj 127/19) izrađena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu ("Narodne novine, broj 46/20), koju je Hrvatski sabor usvojio 7. travnja 2020..
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u PDF-u.
Climate Change Adaptation Strategy in PDF.
Strategija je prvi strateški dokument koji daje procjenu promjene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070., moguće utjecaje i procjene ranjivosti. Cilj Strategije je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost okoliša, gospodarstva i društva uzrokovana klimatskim promjenama. Uz to, cilj je potaknuti, odnosno usmjeriti znanstvena istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih promjena i smanjio stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena.
Projekcije klime u Hrvatskoj uzimaju u obzir sljedeće klimatske parametre: oborine, snježni pokrov, površinsko otjecanje, temperaturu zraka (porast 1,5 - 2,2 °C za sve sezone, cijela Hrvatska - naročito kontinent), ekstremne vremenske uvjete, vjetar, evapotranspiracija, vlažnost zraka, vlažnost tla, sunčano zračenje i srednju razinu mora.
U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promjene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; bioraznolikost; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Za njih su navedene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje su raspodijeljene u pet skupina i za koje su istaknute procjene potrebnih iznosa i izvora financiranja prema sektorima.
Strategija prilagodbe provodit će se akcijskim planovima koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti, a donosit će se svakih pet godina. Akcijski planovi za svaku će mjeru i aktivnost dati opis, način provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja.
Uz pomoć Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama će se definirati sustav praćenja provedbe mjera i aktivnosti i praćenja njihovog učinka i djelotvornosti će se prikazivati učinkovitost provedbe Strategije prilagodbe.
Osvješćivanje javnosti - jako je važno komunicirati rizike od klimatskih promjena i mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama te treba unaprijediti kompetencije stručnjaka iz raznih područja, školske djece i studenata, opće javnost a naročito donositelje odluka u javnom i privatnom sektoru. U tu svrhu Ministarstvo vodi specijaliziranu mrežnu stranicu na kojoj se mogu naći različiti sadržaji vezani za prilagodbu klimatskim promjenama https://prilagodba-klimi.hr/.
Ulaganje u istraživanje i razvoj - Ministarstvo kroz svoj rad podupire primijenjena znanstvena istraživanja na temu prilagodbe klimatskim promjenama. Tako je financiralo znanstvene projekte kroz „Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine“ u iznosu od 17 mil. HRK. Isto tako ministarstvo je pokrenulo javni poziv „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ u iznosu od 75 mil. HRK.
Integriranje koncepta prilagodbe klimatskim promjenama - korisne su neformalne Smjernice za voditelje projekata (Europska komisija, 2009.) čija je svrha pomoći u upravljanju dodatnim rizicima vezanim za klimatske promjene te upotpuniti sastavni dio procjena koje se primjenjuju u fazi razvoja projekata. Osmišljene kao alat koji može pomoći smanjiti gubitke izazvane klimatskim promjenama u okviru javnih, privatnih i javno-privatnih ulaganja te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i gospodarstava. Primjena ovih Smjernica također omogućuje nositeljima razvoja projekata da investitorima dokažu da su prilikom razvoja projekata vodili računa o otpornosti na klimatske promjene.