'Kad krene s radom, Marišćina će biti prvi funkcionalni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. U njemu će se obrađivati otpad u skladu s najvišim standardima. Iz otpada će se izdvajati korisne sirovine, a trajno će se odlagati tek minimalni dio ostatnog otpada. U Hrvatskoj do kraja 2018. moramo sagraditi 13 takvih centara koji su važan dio cjelovitog sustava gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom je važan dio cirkularne ekonomije koji omogućuje čišći okoliš i otvaranje novih radnih mjesta' – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović prilikom obilaska centra za gospodarenje otpadom Marišćina.
CGO Marišćina se nalazi u finalnoj fazi izvedbe te se trenutno ispituju ugrađena oprema za obradu otpada i instalacije. Po završetku te faze centar će krenuti s probnim radom, a službeno otvaranje se očekuje u 2015.
Vrijednost projekta iznosi 277 milijuna kuna, kojeg EU fondovi sufinanciraju sa 71%, a ostatak iznosa su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja će upravljati centrom. U centru će se dodatno obrađivati miješani komunalni otpad te će se iz njega izdvajati i obrađivati korisne sirovine. Cilj je da se količina otpada koja će se trajno odlagati smanji na minimum.
Do kraja 2018. u Hrvatskoj je potrebno sagraditi 13 centara za gospodarenje otpadom. Ukupna vrijednost tog ulaganja procijenjena je na 4,8 milijardi kuna. Ti projekti sufinancirat će se do 90% sredstvima iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak će osigurati jedinice lokalne samouprave.
'Nakon Marišćine s probnim radom kreće CGO Kaštijun u Istarskoj županiji, a u idućih šest mjeseci za EU sufinanciranje prijavit će se još šest projekata. Za preostalih pet centara u pripremi je dokumentacija potrebne za prijavu za EU sufinanciranje. Rokovi se bliže, a kako bi se svi projekti realizirali u skladu sa svim propisima i standardima, osim financijske pomoći koju osigurava Fond, formirani su i timovi stručnjaka koji sudjeluju u svim fazama projekta' - izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller.
Centri za gospodarenje otpadom su bitan element cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U Europskoj uniji postoji više od 330 postrojenja za obradu otpada koja se koriste mehaničko-biološkom tehnologijom. Druga dva bitna stupa cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su razvrstavanje otpada i sanacija odlagališta. U Hrvatskoj gotovo 80% građana koji žive u 396 gradova i općina trenutno ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada. To je veliki skok u odnosu na 2012. kada je to imalo samo njih 45%. No, time nismo zadovoljni jer usluga razdvajanja otpada mora biti dostupna svakom građaninu.
Ponovno su se pokrenule i aktivnosti na sanacijama odlagališta. Cilj je smanjiti odlaganje na odlagalištima i tako neracionalno ophođenje s resursima pretvoriti u racionalno gospodarenje otpadom po načelima cirkularne ekonomije. To znači da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste, recikliraju ili na druge načine iskorištavaju. Prema analizama Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni EU-a vezano uz gospodarenje otpadom u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj bi se pak, nakon što bi se uspostavio funkcionalan sustav gospodarenje otpadom, uz postojećih 6000 radnih mjesta u tom sektoru, u vrlo kratkom roku otvorila mogućnost za još toliko novih.