'Hrvatska je u Europskom sustavu trgovanja emisijskim jedinicama te se procjenjuje da će od dražbi emisijskih jedinica za razdoblje od 2014. do 2016. godine na raspolaganju imati 688 milijuna kuna. Tim sredstvima financirati će se projekti kojima je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodba klimatskim promjenama' - rekla je pomoćnica ministra zaštite okoliša Marija Šćulac Domac na zajedničkoj sjednici Koordinacijske skupine Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša.
Pomoćnica ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora Šćulac Domac na sjednici je predstavila Prijedlog plana korištenja sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova obuhvaćeno je 56 postrojenja u Hrvatskoj, a njime su postrojenja ograničena u smislu ispuštanja stakleničkih plinova.
To se provodi na način da postrojenja, na primjer proizvođači električne energije, moraju kupiti kompletnu kvotu jedinica kojima će pokriti svoje emisije stakleničkih plinova u određenoj godini, ili da besplatno dobiju određeni broj jedinica koji ih potiče na financiranje mjera smanjenja stakleničkih plinova.
Europska unija ima uspostavljen sustav dražbe na kojoj se nude na prodaju emisijske jedinice stakleničkih plinova iz ukupne kvote za cijelu EU. Svaka država članica ima za nju određena dražbovna prava, tj. pravo na financijska sredstva ostvarena od prodaje tih emisijskih jedinica.
Prikupljena sredstva od prodaje emisijskih jedinica uplaćuju se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je nadležni nacionalni dražbovatelj.
Prema Prijedlogu plana korištenja financijskih sredstava od prodaje emisijskih jedinica, prihode planiramo koristiti za projekte iz područja korištenja obnovljivih izvora energije, povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova u prometu i gospodarenju otpadom, unaprjeđenja gospodarenja šumskim resursima, prilagodbe klimatskim promjenama, istraživanja i razvoja.
Kriteriji za raspodjelu sredstava su kriterij najjeftinijih mjera, provedivost mjera s brzim učinkom i prema sektorima koji imaju najveći udio u emisiji stakleničkih plinova. Najveći dio raspoloživih sredstava biti će namijenjen za integralnu energetsku obnovu privatnih i javnih zgrada. Tu se očekuje najveći doprinos razvoju zelenog gospodarstva, što će rezultirati novim radnim mjestima i gospodarskim rastom.
Područje klimatskih promjena utječe na sve segmente društva te je za učinkovitu primjenu mjera smanjenja emisija stakleničkih plinova kao i mjera prilagodbe klimatskim promjenama bitna suradnja svih ministarstava, tijela državne uprave, znanstvene zajednice, gospodarskih subjekata i nevladinih organizacija. Pomoćnica ministra Marija Šćulac Domac zatražila je od oba Vladina savjetodavna tijela, Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša da daju prijedloge kako najbolje rasporediti sredstva po područjima kako bi se u konačnici smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova u Hrvatskoj te postigli pozitivni gospodarski i socijalni učinci.
Više od sastavu i ulozi Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama pročitajte na http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_114_2171.html, a o Savjetu za održivi razvoj i zaštitu okoliša http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=6744.