'U ovom mandatu u Šibensko-kninskoj županiji ulažemo u projekte vrijedne gotovo 250 milijuna kuna. To su projekti iz područja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i zaštite prirode i svi odreda doprinose poboljšanju kvalitete života stanovnika šire regije. Dva velika projekta koja će se realizirati u Nacionalnom parku Krka, uređenje posjetiteljskog centra u bivšoj vojarni Puljane i ulaza Lozovac, vrijedna 110 milijuna kuna, otvorit će mogućnosti za daljnji razvoj turističkih i pratećih djelatnosti na ovom području.' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je danas u Nacionalnom parku Krka otvorio Oziđanu pećinu.
Otvaranjem Oziđane pećine za posjetitelje dodatno je obogaćena ponuda Nacionalnog parka Krka koji godišnje posjeti oko 800.000 ljudi.
'Oziđana pećina novi je sadržaj u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina koji svjedoči o neprekidnoj ljudskoj prisutnosti na ovom lokalitetu prije više tisuća godina. Svojim položajem i osobitom vrijednošću obogaćuje park i vjerujem da će postati nezaobilazna lokacija ne samo brojnih posjetitelja, nego i stanovnika ovoga kraja. Projektima koje ostvarujemo Nacionalni park Krka će postati pokretač razvoja Šibensko-kninske županije i bitno će pridonijeti poboljšanju kvalitete života stanovništva.' – kazao je Tonči Restović, ravnatelj NP Krka.
Ministar Zmajlović naglasio je da je, što se tiče projekata u zaštićenim područjima u Šibensko-kninskoj županiji, do sada realizirano ili odobreno oko 15 milijuna kuna.
U Nacionalnom parku Krka Ministarstvo je kroz 'Projekt integracije u EU Natura 2000' sa nešto više od 6 milijuna kuna financiralo rekonstrukciju pješačke staze do lokaliteta Oziđana pećina, te pješačke staze Stinica-Roški slap.
U narednom razdoblju u NP Krka realizirat će se dva velika projekta, uređenje posjetiteljskog centra u Puljanima i ulaza Lozovac, vrijedna 110 milijuna kuna.
Projekt uređenja posjetiteljsko-edukacijskog centra u bivšoj vojarni u Puljanima vrijedan je 40 milijuna kuna i prijavljen je za financiranje iz EU fondova.
U bivšim vojnim objektima u Puljanima uredit će se posjetiteljski centar, škola u prirodi namijenjena najmlađim uzrastima, smještajni objekt kapaciteta 38 ležajeva i prateći sadržaji.
U tijeku je izrada potrebne dokumentacije i za projekt uređenja prihvatnog centra Lozovac, kao jednog od glavnih ulaza u NP Krka. Projekt je vrijedan 70 milijuna kuna i biti će prijavljen za financiranje iz EU fondova.
Također, potpisan je ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za građevinske radove za objektu 'Lugareva kuća' vrijedne nešto više od milijun kuna.
Ulaže se i u druga zaštićena područja u Šibensko-kninskoj županiji.
U Nacionalni Park Kornati ulaže se 3,6 milijuna kuna u uređenje posjetiteljskog centra 'Vrulje' koji će biti smješten u bivšoj vojnoj karauli na otoku Kornatu.
U Betini će biti uređen posjetiteljski centar u objektu koji je Općina Tisno besplatno ustupila na korištenje u korist Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Vransko jezero.
Sa Javnom ustanovom za zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije te sa Šibensko-kninskom županijom potpisan je Sporazum o suradnji kojim je predviđeno uređenje poučne staze za otoku Murteru u području ekološke mreže od Jezera do Tisnog. Procijenjena vrijednost projekta je 900.000 kuna, a financirat će se kroz 'Projekt integracije u EU Natura 2000'.
'Strategija ministarstva je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja, koji ne ugrožava temeljne fenomene, ali omogućuje razvoj cijele regije. Za rast i razvoj potrebno je prvo ulagati. U 2012. i 2013. godine u infrastrukturne projekte uložili smo ukupno 115 milijuna kuna. Ove i sljedeće u pripremi su projekti vrijedni 120 milijuna, a u sljedećem financijskom razdoblju, do 2020. godine iz strukturnih fondova povući ćemo ostatak do 800 milijuna kuna.' – rekao je ministar Zmajlović.
Osim u infrastrukturu, Ministarstvo ulaže i u vizualnu prepoznatljivost zaštićenih područja te se svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode objedinjuje pod zajednički brend 'Parkovi Hrvatske'. Sve to doprinijet će podizanju potencijala zaštićenih područja kako bi parkovi postali generatori razvoja, prvenstveno turističkog, ne samo lokalnih krajeva nego i širih regija u kojima se nalaze.