„Svjetski dan kornjača prilika je za podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite i očuvanja kornjača. Danas su kornjače najčešće ugrožene urbanizacijom, onečišćenjem, uništenjem staništa, slučajnim ulovom. Opstanak zavičajnih kornjača često ugrožavaju neodgovorni vlasnici koji strane vrste kornjača unose u naše ekosustave i time ugrožavaju opstanak naših domaćih kornjača. Zato je važna edukacija o zaštiti kornjača koje su se na Zemlji pojavile prije 200 milijuna godina.“ – rekao je ministar Mihael Zmajlović povodom Svjetskog dana kornjača koji se obilježava 23. svibnja.
Na području Hrvatske obitava 6 zavičajnih vrsta kornjača i jedna invazivna strana vrsta s dvije podvrste. Sve zavičajne vrste su strogo zaštićene sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Tri nastanjuju more, to su glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Kopneno područje Hrvatske nastanjuju kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača.
Riječna kornjača je najugroženija od svih navedenih na području Hrvatske. Ova vrsta nastanjuje vrlo ograničeno područje, a to je krajnji jug Hrvatske. Možemo je pronaći tek na nekoliko lokaliteta na području Konavoskog polja, lokvama u Majkovima i Prljevićima te području Neretve. Ova vrsta je primarno ugrožena uništavanjem staništa na kojem živi, a to su vodena staništa mirnijeg toka.
Veliku opasnost opstanku zavičajnih kornjača, posebice barske kornjače, predstavlja i unos invazivnih stranih podvrsta, crvenouhe i žutouhe kornjače, u naše prirodne ekosustave. One su česti kućni ljubimci koje neodgovorni vlasnici puštaju u prirodu i na taj način ugrožavaju opstanak barske kornjače. Crvenouha kornjača se nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta te je njen uvoz zabranjen na području Europske unije. Lako se prilagođava, prezimljava, a dokazano je i razmnožava u našim barama i jezerima.
S druge strane kopnena kornjača je osim zbog gubitka pogodnog staništa, ugrožena sakupljanjem, odnosno uzimanjem iz prirode, što predstavlja trajni gubitak za prirodu i narušava ravnotežu u ekosustavu. Veliki broj sakupljenih kornjača bude ozlijeđen tijekom hvatanja i transporta, nakon čega se dio jedinki često drži kao kućni ljubimac, a od neki primjeraka izrađuju se okviri naočala, kopče i slično.
Od morskih kornjača, u Jadranu je najčešća glavata želva, a sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih područja ishrane ove vrste. Preostale dvije vrste samo su povremeni posjetioci. Sve vrste morskih kornjača ugrožene su stradavanjem slučajnim ulovom u mreže stajaćice te raznim onečišćenjima.
Građani odgovornim ponašanjem mogu uvelike doprinijeti očuvanju kornjača i to na način da ne kupuju kornjače u trgovinama kućnim ljubimcima bez potvrde o porijeklu životinje iz uzgoja, ne uzimaju kornjače iz prirode i ne puštaju stranu vrstu kornjače u prirodu. Također, njihovom očuvanju građani mogu doprinijeti i povećanom pažnjom u cestovnom i pomorskom prometu. Ukoliko pronađu ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu kopnenu kornjaču to mogu dojaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode preko internetskog obrasca na stranici http://www.dzzp.hr/obrazac-za-dojavu/.