'U ovom trenutku provodimo tri velika projekta koja su direktno vezana uz visoko stručna zelena radna mjesta u zaštiti prirode. Na njima je angažirano 50-ak stručnjaka koji će sljedeće 3 godine imati posao. Izrađujemo Katastar speleoloških objekata u kojemu će se nalaziti nacrti i brojni podaci o špiljama, provodimo projekt inventarizacije bioraznolikosti i projekt izrade karte staništa. Ukupno su ova tri projekta vrijedna preko 30 milijuna kuna. Pored toga kontinuirano ulažemo u posjetiteljsku infrastrukturu u brojnim špiljama i tako stvaramo preduvjete za još jedan vid zelenog turizma. Koliko mjesta poput Baraćevih špilja mogu značiti za zeleni turizam vidjeli smo danas. Ovo je atrakcija koja privlači brojne posjetitelje i doprinosi razvoju cijelog ovog područja' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je danas posjetio Baraćeve špilje u Općini Rakovica.
Ministar Zmajlović obišao je Baraćeve špilje u pratnji Tihane Oštrine, ravnateljice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, i Kazimira Miculinića, doktora paleontologije, speleologa i ujedno voditelja projekta izrade speleološkog katastra u suradnji sa DZZP-om.
Na lokalitetu Baraćeve špilje nalaze se četiri špilje: Gornja, Donja, Nova i izvor Baraćevac koji je također špilja. Nalaze se nedaleko našeg najvećeg i svjetski poznatog Nacionalnog parka Plitvička jezera i svake godine bilježe rast posjetitelja – u 2014. godini Baraćeve špilje obišlo je 13.568 posjetitelja dok ih je 2004. kada je lokacija otvorena za posjetitelje bilo 2.900.
Ministar Zmajlović obišao je arheološki lokalitet u prvoj dvorani Gornje Baraćeve špilje na kojemu tim hrvatskih i američkih znanstvenika upravo provodi istraživanja te paleontološki lokalitet 'Zmajevo ždrijelo' u kojemu su, među ostalim, pronađeni ostaci špiljskog medvjeda, špiljskog lava, leoparda i nosoroga, a procijenjena starost ovih nalaza je oko 50.000 godina.
Ministar se potom zajedno sa speleologinjom Natašom Cvitanović spustio u jednu od dvorana Gornje Baraćeve špilje.
Hrvatska obiluje speleološkim objektima koji su naše veliko prirodno bogatstvo i posjetiteljska atrakcija.
'Kroz projekt izrade speleološkog katastra po prvi puta ćemo na jednom mjestu zabilježiti nalaze tisuće naših speleologa, mogu slobodno reći, u zadnjih 100 godina. I to je jedan od razloga zašto je ovaj projekt od iznimne važnosti' – istaknuo je Kazimir Miculinić.
Upravo s namjerom objedinjavanja podataka i omogućavanja dostupnosti najširoj javnosti, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je pokrenulo i projekte kojima želi omogućiti kvalitetnije upravljanje špiljama. Projekt prikupljanja podataka i izrade Katastra speleoloških objekata vrijedan je milijun kuna. Realiziramo ga u suradnji sa speleološkim udrugama, a podaci o prvih 1.000 speleoloških objekata ući će u Katastar u prvom dijelu 2016. godine.
U segmentu ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu u speleološkim objektima dosad smo uredili špilju Lokvarku – 1,6 milijuna kuna i Otruševečku špilju pored Samobora u koju je uloženo oko 700.000 kuna. Trenutno se uređuju špilje Vrlovka u Karlovačkoj županiji - projekt vrijedan 1,7 milijuna kuna te Veternica u Parku prirode Medvednica - 1,5 milijuna kuna.