Industrijski razvoj Šibenika krajem 19. stoljeća
Dužnost gradonačelnika Šibenika Ante Šupuk (1838. – 1904.) preuzeo je početkom 1873. godine i gradom upravljao punih 30 godina, do 1903. godine kada se povukao s lokalne političke scene. Zahvaljujući njegovom poduzetničkom duhu i političkim vezama, Šibenik je krajem 19. stoljeća zahvatio gospodarski i kulturni preporod. Grad je dobio željezničku prugu prema Splitu i Siveriću, gdje se nalazio najveći dalmatinski ugljenokop, vodovod, prve moderne industrijske pogone, popločane ulice, kanalizaciju, bolnicu, zgradu suda, kazalište, građansku školu, prošireno i modernizirano pristanište s operativnom obalom, gradski perivoj i prve javne spomenike, a u općinsku administraciju uveden je hrvatski jezik kao službeni.
Jedan od najznačajnijih poduhvata Ante Šupuka bila je izgradnja cjelovitog sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije višefazne izmjenične struje, koji se sastojao od hidroelektrane Krka na Skradinskom buku, dalekovoda od rijeke Krke do Šibenika i potrošača u Šibeniku. Projekt je osmislio i realizirao sa sinom Markom (1864. – 1903.), kapetanom duge plovidbe, i Vjekoslavom pl. Meichsnerom (1847. – 1916.), šibenskim gradskim vijećnikom i nadmjernikom.
Hidroelektrana Krka puštena je u rad 28. kolovoza 1895. i te je večeri ostvaren prvi prijenos izmjenične struje na veću udaljenost u Hrvatskoj. U gradu se električna energija distribuirala preko razdjelne mreže od dviju rasklopnih i pet transformatorskih stanica postavljenih na vrhovima zgrada i na stupovima. Prema napisima u ondašnjim novinama, električna rasvjeta u Šibeniku je zasvijetlila oko 20 sati, a kako je bila pretežito postavljena na mjestima gdje su se nalazili petrolejski ferali, bile su osvijetljene skoro sve gradske ulice. Za grad Šibenik uvođenje električne rasvjete bilo je financijski veoma povoljno jer je godišnji trošak od 5000 forinta bio upola manji od ponude najsuvremenije i najekonomičnije petrolejske rasvjete.
Osim za javnu rasvjetu, električna energija proizvedena u hidroelektrani Krka ubrzo se počela koristiti za pogon mlinova, uljarica, tvornica tjestenine, a s vremenom su se priključili i drugi potrošači – kazalište, kavane, hoteli i prva domaćinstva.
Hidroelektrana Krka
28. kolovoza 1895. godine pušten je u rad prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav u Hrvatskoj. Sastojao se od hidroelektrane na rijeci Krki, jedanaest kilometara dugog 3 kilovoltnog dalekovoda na drvenim stupovima i potrošača javne gradske rasvjete grada Šibenika. Elektrana je bila vlasništvo tvrtke Šupuk i Meichsner – Prva ovlaštena električna centrala u Dalmaciji „Krka” (Šupuk e Meichsner – Prima concessionata centrale elettrica in Dalmazia „Krka“).
Arhitektonski kompleks hidroelektrane sastojao se od dvaju dijelova: donjeg, podvodnog, za smještaj turbina, i gornjeg, za strojarnicu i rasklopni toranj. U elektranu je prvobitno ugrađena jedna Girard okomita turbina s prijenosom na vodoravnu osovinu generatora dvofazne izmjenične struje. Za pogon ove turbine koristilo se samo 3,2 m³/s vode iako je koncesijom odobrena količina od 25,81 m³/s. Godine 1899., radi povećanja kapaciteta za napajanje tvornice karbida u neposrednoj blizini elektrane, ugrađena još jedna Girard turbina. Tvornica je iste godine izgorjela u požaru.
Generatorski napon do Šibenika se prenosio dalekovodom dužine 11 km s četiri vodiča. Osim za javnu rasvjetu Šibenika hidroelektrana je davala energiju za pogon mlinova, uljarica, tvornica tjestenine, a kasnije su se na mrežu priključili kazalište, kavane i hoteli te prva domaćinstva..
Godine 1913. obustavljen je rad stare hidroelektrane na temelju ugovora između tvrtke Ante Šupuk i sin i SUFID-a (Società anonima per l'utillizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia), a 3,2 m³/s vode koje je ona koristila stavljeno je na raspolaganje obližnjoj HE Jaruga u vlasništvu SUFID-a, koja je puštena u rad 1904. godine.
Na početku Prvog svjetskog rata vojne vlasti demontirale su postrojenja u staroj hidroelektrani Krka i dva bakrena vodiča do Šibenika radi korištenja materijala za ratne svrhe.
Programi NP Krka za obilježavanje obljetnice www.npkrka.hr