Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pokrenulo je projekt izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Tim povodom, danas je u Zagrebu predstavljen projekt Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama.
Projekt je financiran kroz Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku, a provodi ga Eptisa Adria d.o.o. i tim vodećih hrvatskih stručnjaka.
Svrha ovog projekta s proračunom od 770.000 EUR je izrada nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i nacrta Akcijskog plana. Projekt će pomoći u definiranju ranjivih sektora, procjeni utjecaja i prioritetnih mjera i aktivnosti potrebnih za prilagodbu u sektorima izloženim klimatskim promjenama. Ovo će pomoći u donošenju odluka o potrebnim koracima i investicijama kako bi se društvo što bolje prilagodilo klimatskim promjenama koje već jesu prisutne i koje se očekuju.
Uvodnu konferenciju projekta otvorio je pozdravnim govorom zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg i naglasio: „Moramo se suočiti s činjenicom da klimatske promjene već sad utječu na ljudske i prirodne sustave, a za očekivati je da će se u budućnosti taj utjecaj pojačati. Stoga je Ministarstvo pokrenulo izradu nacionalne Strategije kojom će se definirati ključne mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje Hrvatska treba poduzeti ako želi osigurati održivi razvoj društva. Drugim riječima, trebaju nam mjere kojima će se smanjiti negativni utjecaji klimatskih promjena. Kroz klimatske modele saznat ćemo više o očekivanoj budućoj klimi naše zemlje te kroz suradnju sa svim dionicima u društvu definirati mjere i aktivnosti kako bi se Hrvatska pripremila za klimatske promjene. Troškovi ulaganja danas daleko su manji od troškova sanacije šteta od klimatskih promjena.“
Zamjenik ministra Mario Šiljeg istaknuo je da Hrvatska nije imuna na klimatske promjene te je, na primjer, detektirana izuzetna osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik. Dolina rijeke Neretve je također izuzetno osjetljiva na porast razine mora, koji uz štetne učinke preusmjeravanja vodnog hidropotencija u Bosni i Hercegovini radi energetskog iskoristavanja vode mogu uskoro dovesti u pitanje poljoprivrednu proizvodnju doline.
U ime Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj okupljenima se pozdravnim govorom obratila Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize, istaknuvši: „Kao najveći globalni promotor zaštite okoliša, Europska unija dala je svoj konkretni doprinos upravo po pitanju zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena. Tako smo upravo u proteklih nekoliko mjeseci svjedočili brojnim inicijativama i globalnim dogovorima koji će odrediti budućnost energetske održivosti i zaštite okoliša u svijetu.“
U okviru projekta će se, kroz edukaciju i korištenje računalne opreme za klimatsko modeliranje te kroz osvješćivanje javnosti, jačati kapaciteti za procjenu ranjivosti i utjecaja klimatskih promjena te za procjenu mjera prilagodbe u sektorima koji su izloženi utjecaju klimatskih promjena na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Sveučilišni računalni centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) posjeduje nužnu računalnu infrastrukturu i stručnjake koji su potrebni za smještaj i održavanje računalne opreme za modeliranje nabavljene u okviru zasebne komponente ovog projekta. Na računalnoj opremi će se izvoditi izračuni i klimatski modeli koji će poslužiti kao stručna podloga za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana. Zbog svojih velikih mogućnosti, kao i klimatskih namjena, ova računalna oprema je od strane stručnjaka iz projektne skupine popularno nazvana VELEbit.
Informacije o projektu i aktivnostima projekta, radionicama, objavljivat će se na web-stranici projekta www.prilagodba-klimi.hr, gdje će i radne verzije dokumenata nacrta nacionalne Strategije i Akcijskog plana biti dostupni za komentare zainteresiranih stručnjaka i javnosti.