'Iako Hrvatska vrlo malo pridonosi ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova, istovremeno je vrlo ranjiva na klimatske promjene. Stoga je Ministarstvo pokrenulo izradu nacionalne Strategije kojom će se definirati mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, odnosno mjere kojima će se smanjiti negativne posljedice klimatskih promjena. Bitno je naglasiti da aktivnosti vezane uz prilagodbu mogu imati i pozitivan utjecaj na društvo i gospodarstvo, što uključuje stvaranje radnih mjesta, bolju kvalitetu zraka, pozitivan utjecaj na zdravlje, ugodniji život u gradovima i druge dobrobiti. Zato treba iskoristiti ovu priliku te postizanjem konsenzusa oko potrebnih mjera osigurati održiviji razvoj naše zemlje' – rekla je pomoćnica ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj, zaštitu zraka, tla i mora Marija Šćulac Domac na otvaranju dvodnevne radionice koja je organizirana u okviru projekta izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pokrenulo je izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. 'Projekt Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama' financira se sredstvima iz Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, a traje od svibnja 2016. do studenoga 2017. godine. Projekt u korist MZOIP provode stručnjaci iz tvrtke Eptisa Adria d.o.o., a provedba aktivnosti vrši se kroz dvije komponente, pri čemu su ciljevi prve komponente usmjereni na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe (adaptacije) na klimatske promjene; dok je druga komponenta usredotočena na klimatsko modeliranje i izradu nacrta Strategije prilagodbe ranjivih sektora u Republici Hrvatskoj na klimatske promjene i Akcijskog plana.
U sklopu provedbe projekta, danas je u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu održan prvi dan dvodnevne radionice koja je organizirana u svrhu prenošenja iskustava razvoja Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama iz Austrije i Italije te usporedne analize s iskustvima još nekoliko drugih zemalja članica Europske unije.
'Bez ulaženja u uzroke, promjene koncentracija stakleničkih plinova uzrokuju klimatske promjene. Klimatske promjene utječu na različite načine na društvo i društvene procese, ali najčešće na način da se povećava ranjivost. Društvo može odgovoriti na dva načina: jedno, da pokuša riješiti uzroke problema tj. uzroke klimatskih promjena, a to je proces ublažavanja ili mitigacije kojim se smanjuje emisija stakleničkih plinova ili povećati kapacitete apsorpcije tih plinova. Drugi način je prilagodba promijenjenoj klimi ili adaptacija. Smisao adaptacije je da ograniči negativne posljedice klimatskih promjena i iskoristi nove mogućnosti koje promijenjena klima pruža' - naveo je u svojoj uvodnoj prezentaciji Dr. Vladimir Kalinski, voditelj projektne skupine stručnjaka koji pripremaju Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama te Akcijski plan.
Radionica je organizirana uz podršku Hrvatske gospodarske komore ispred koje se sudionicima obratila Tajana Kesić Šapić, direktorica sektora za industriju i IT, koja je poželjevši sudionicima uspješan rad istaknula: 'Hrvatska gospodarska komora samostalno i u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te ostalim institucijama prati tematiku zaštite okoliša i utjecaje gospodarskih aktivnosti na klimatske promjene ali i kako sve klimatske promjene mogu utjecati na buduće aktivnosti u gospodarstvu i društvu u cjelini čime će se baviti i ovaj važan projekt. Vjerujemo kako će rezultati samog projekta doprinijeti unapređenju poslovanja gospodarskih subjekata u smislu njihove lakše prilagodbe zahtjevima tržišta i zadržavanja konkurentnosti. Sa zanimanjem ćemo pratiti provedbu aktivnosti na projektu, a poseban interes širem krugu dionika vjerujem da će biti predstavljanje samih rezultata na kraju projekta.'
Prvi dan radionice obilježio je velik odaziv zainteresiranih te je u radu sudjelovalo preko sto sudionika.