'Hrvatska čvrsto vjeruje u uspjeh Pariškog sporazuma. Usvajanje tog sporazuma podrazumijeva velike promjene koje su već dovele do globalnog zajedništva u pokušaju da naše društvo transformirano u niskougljično. Sporazum ćemo ratificirati početkom 2017. te smo se snažno angažirali kako bi njegove ciljeve što prije implementirali u nacionalne okolišne politike. U tome će nam pomoći Strategija niskougljičnog razvoja koju planiramo usvojiti sredinom iduće godine. Naša zemlja je ranjiva na posljedice klimatskih promjena koje se najviše osjećaju u sektorima turizma i poljoprivrede zbog čega moramo biti spremni' – rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović danas u Marakešu u Maroku prilikom obraćanja na 22. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), 12. Konferenciji stranaka Kyotskog protokola i 1. sjednici Konferencije stranaka UNFCCC koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma.
Ministar je dodao da je Hrvatska odlučna u tome da doprinese provedbi Pariškog sporazuma usprkos tome što gledajući globalno ima zanemarive emisije stakleničkih plinova.
'U niskougljičnom razvoju vidimo svoju priliku za društveno-gospodarski rast i stvaranje novih zelenih radnih mjesta' – istaknuo je ministar Dobrović.
Pariški sporazum usvojen je u prosincu 2015. godine. Sporazumom se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničio na manje od 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Europska unija je još u ožujku prošle godine odredila da emisije stakleničkih plinova smanji za 40% do 2030. u usporedbi sa 1990.
Unutar EU svaka država imat će svoje specifične obaveze i ciljeve. Europski parlament je Pariški sporazum ratificirao u listopadu ove godine, a sporazum je stupio na snagu 4. studenog. Svaka država članica EU će pojedinačno ratificirati Pariški sporazum. Hrvatska sporazum planira ratificirati početkom 2017. godine.
Kako bi lakše ispunila obveze Pariškog sporazuma Hrvatska izrađuje Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. To će biti temeljni dokument kojim se obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova prenose u određene sektorske politike te se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvoj prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova.
Uz to, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike priprema Strategiju prilagodbe na klimatske promjene do 2040. s pogledom prema 2070., koja se planira donijeti do konca 2017. godine. Strategija će donijeti saznanja o utjecajima na ranjive sektore te moguće mjere prilagodbe.
Inače, u konferencijskom centru u Marakešu su izložena dva pametna solarna stabla koja su razvile hrvatske tvrtke Solvis i Inoxmont. Ministar Dobrović je izrazio zadovoljstvo što su upravo solarna stabla koja su dizajnirana i napravljena u Hrvatskoj odabrana da budu izložena u konferencijskom centru.