Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u suradnji s Udrugom Hyla izdalo popularno-stručnu knjigu
Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj koju je napisala grupa autora; Tanja Mihinjač, Ivana Sučić, Ivan Špelić, Matej Vucić i Ana Ješovnik. Riječ je o prvom cjelovitom dijelu o ovoj temi na hrvatskom jeziku čiji je cilj edukacija i podizanja svijesti kod javnosti, osobito ribolovaca.
Knjiga sadrži informacije o problematici stranih vrsta riba, donosi pregled vrsta koji uključuje opis, biologiju i ekologiju, rasprostranjenost, način unošenja i širenja, utjecaje na zavičajne vrste i staništa.
Također, čitatelj u publikaciji može naći i upute što učiniti ako se susretne sa ribom koja nije zavičajna u slatkim vodama Hrvatske.
Po broju slatkovodnih sustava Hrvatska je jedna od najbogatijih država u Europi, a u našim rijekama i drugim slatkim vodama živi oko 145 vrsta zavičajnih riba, od kojih su mnoge rijetke ili endemske, naročito u krškim rijekama jadranskog slijeva. Zavičajne vrste riba su često ugrožene, a uz zagađenje i uništavanje staništa najviše ih ugrožavaju upravo strane vrste – vrste koje su djelovanjem čovjeka dospjele u ekosustave i staništa na područja u kojima prirodno ne obitavaju niti su se mogle tamo proširiti bez direktne ili indirektne pomoći čovjeka. Do danas je u Hrvatskoj zabilježeno 25 stranih vrsta slatkovodnih riba unesenih iz drugih dijelova svijeta. Međutim, taj broj je znatno veći pridodaju li mu se vrste koje su u djelu Hrvatske zavičajne, a prenesene su (translocirane) iz voda u kojima prirodno obitavaju u vode u koje ne bi mogle dospjeti bez čovjekova posredovanja te u tim vodama predstavljaju strane vrste.
Strane vrste koje negativno utječu na zavičajne vrste (npr. kroz direktnu predaciju zavičajnih riba, ili kompeticiju za hranu ili prostor) smatramo invazivnim vrstama. Nerjetko takve vrste pričinjavaju gospodarsku štetu, a ponekad mogu nepovoljno djelovat i na zdravlje ljudi.
Jedan od najučinkovitijih načina borbe protiv stranih vrsta je da ih na vrijeme prepoznamo i da spriječimo njihovo širenje. U tu svrhu u knjizi su iznesene opće informacije o stranim vrstama riba unesenima iz drugih dijelova svijeta te je prikazano 30 vrsta slatkovodnih riba koje su već zabilježene u Hrvatskoj ili su zabilježene u susjednim zemljama i uskoro bi mogle doći do nas.
Obzirom da strane vrste predstavljaju jednu od glavnih prijetnji za bioraznolikost, uvjereni smo kako će ova knjiga ispuniti svrhu i doprinijeli očuvanju naših zavičajnih vrsta i staništa.
Knjigu je u elektronskom formatu dostupna na
poveznici.
FOTO: A Duplić: Keslerov glavočić, P. Mustafić: Sunčanica
Stranica
