Danas je u Banskim dvorima održana 107. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na dnevnom redu sjednice Vlade Republike Hrvatske bila su dva zakonska prijedloga iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta: Nacrt konačnog prijedloga Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača donosi potpuno usklađivanje s Direktivom EU o nepoštenoj poslovnoj praksi, te će unaprijediti pojedine odredbe važećeg Zakona o zaštiti potrošača (NN, 41/14 i 110/15) na koje je ukazala praksa tijekom dosadašnje primjene.
U cilju nužnog usklađivanja s odredbama EU Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi ovim nacrtom prijedloga zakona je jasnije propisano da se obvezno isticanje redovne cijene i snižene cijene odnosi samo na prodaju unutar poslovnih prostorija, te da se isto ne odnosi na oglašavanje.
Na području javnih usluga, važećim Zakonom o zaštiti potrošača propisana je obveza da u savjetodavnim tijelima osnovanima u jedinicama lokalne samouprave, kao i u povjerenstvima za reklamacije trgovaca pružatelja javnih usluga, moraju biti i predstavnici udruga za zaštitu potrošača.
"Budući da je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da su poslovi zaštite potrošača u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave, predlaže se i da osnivanje savjetodavnih tijela ostane samo pri jedinicama lokalne samouprave koje odlučuju o pravima i obvezama potrošača javnih usluga definiranim Zakonom o zaštiti potrošača", rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat.
Predlaže se da udruge za zaštitu potrošača, u cilju boljeg informiranja potrošača, na svojim mrežnim stranicama objavljuju popis jedinica lokalne samouprave i popis trgovaca - pružatelja javnih usluga, u radu čijih savjetodavnih tijela, odnosno povjerenstva sudjeluju njihovi predstavnici.
Radi istoga cilja predlaže se da Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora objavljuju na svojim mrežnim stranicama popis povjerenstava za reklamacije u kojima sudjeluju predstavnici udruga za zaštitu potrošača, koja su osnovana pri predmetnim komorama za pojedine djelatnosti koje obavljaju trgovci koji imaju do pet zaposlenih.
Imajući u vidu kompleksnost i multidisciplinarnost područja zaštite potrošača kao i učestale promjene u zakonodavstvu, predlaže se polaganje ispita za osobe iz udruga za zaštitu potrošača koje obavljaju poslove savjetovanja u okviru navedenog projekta, a kako bi se osigurala još viša kvaliteta pružanja savjeta potrošačima.
Obzirom na prednosti koje potrošačima omogućava alternativno rješavanje potrošačkih sporova (kraći rok rješavanja sporova, neformalnije okruženje, manji trošak i za potrošača i za trgovca), ovim nacrtom prijedloga zakona se predlaže da se potrošačima, nakon što su iscrpili institut pisanog prigovora, omogući izbor između podnošenja reklamacija povjerenstvu za reklamacije osnovanom pri trgovcu pružatelju javnih usluga ili pokretanja postupka pred ovlaštenim tijelom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova u skladu sa Zakonom o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova.
Nacrtom konačnog prijedloga Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u pravni poredak Republike Hrvatske prenosise Direktiva EU kojom je u potpunosti uređeno elektroničko izdavanje računa u postupcima javne nabave. Zakon predstavlja i jednu od mjera Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske u 2018. godine, a glavni cilj mjere i zakona je 100% izdavanje i zaprimanje eRačuna u javnoj nabavi.
eRačun omogućuje kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem te općenito povoljno utječe na povećanje produktivnosti rada. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovanje ubrzavaju se i automatiziraju poslovni procesi, smanjuju troškovi poslovanja, te se omogućuje potpuna transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi. Troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa. Dodatne, osjetno veće uštede ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja. U postupcima elektroničkog fakturiranja, prednosti za izdavatelje eRačuna su manji administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku, pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu.
Prednost za primatelje eRačuna je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske greške, osigurava se brže plaćanje i visoki stupanj automatizacije procesa razmjene računa. Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede što prema procjenama može biti 6% do 13% ukupnog iznosa javne nabave, a to za Republiku Hrvatsku znači više od 2,6 milijarde kuna. Predmetna platforma će se omogućiti komunikaciju i interkonekciju između javnih naručitelja, sektorskih naručitelja i dobavljača – gospodarskih subjekata (više od 12,5 milijuna konekcija prilikom razmjene eRačuna).
Kako bi se omogućila razmjena eRačuna na državnoj i lokalnoj razini, potrebno je osigurati transportnu infrastrukturu u obliku centralne platforme za komunikaciju i interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu eRačuna. To iziskuje znatnija ulaganja i velike tehnološke napore stoga je za provedbu ovoga Zakona potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 4 milijuna HRK na godišnjoj razini, koja će se osiguravati na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za 2019. godinu, te primarno na projekcijama za 2020. i 2021. godinu te nadalje.