U sklopu održavanja 141. sjednice Vlade RH u Dubrovniku, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s tamošnjim poduzetnicima i obrtnicima kako bi im predstavio mjere Ministarstva i Vlade koje su usmjere prema realnom sektoru, ali i poslušao konkretne probleme s kojima se poduzetnici susreću u poslovanju. Organizaciju ovog susreta pomogli su HGK Županijska komora Dubrovnik, HOK Područna obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije i Udruženje obrtnika Dubrovnik, a ministar je u Dubrovnik pristigao zajedno sa svojom pomoćnicom Anom Mandac i pomoćnikom Zvonimirom Novakom, koji su također predstavili inicijative i mjere koje provode uprave iz njihovih nadležnosti.
„Prva točka dnevnog reda prve sjednice Vlade u 2019. godini bila je donošenje Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva sa sveukupno 314 mjera. Na jučerašnjoj sjednici Vlade prezentiran je i terminski plan usvajanja svih onih zakona koji se moraju promijeniti kako bi se te mjere ukinule ili umanjile. Jedan dio tih mjera već je anuliran u siječnju ove godine, s time da moj tim ljudi vrijedno radi i počeo je različita mjerenja i snimanja tih administrativnih procesa“, istaknuo je tom prilikom ministar Horvat te najavio kako se već krenulo u izradu Akcijskog plana za 2020. godinu, pri čemu su ovakvi susreti iznimno važni kako bi se lakše i jasnije evidentirali procesi koje je potrebno mijenjati ili ukinuti. Dodao je pritom kako postoje još dva akcijska plana koja se u ovom trenutku završavaju te će uskoro biti predstavljeni Vladi i javnosti, a radi se o deregulaciji reguliranih profesija, te planu smanjenja dijela neporeznih davanja.
Dijalog s poduzetnicima preduvjet je daljnjeg gospodarskog rasta Hrvatske
Ministar je poduzetnicima pojasnio i kakve se mogućnosti nude unutar Zakona o državnoj potpori za razvojno-istraživačke projekte te Zakona o poticanju ulaganja. „Stvorili smo okvir unutar kojeg je moguće ostvariti poticaj države ili olakšica u smislu poreznih davanja, no naravno da to podrazumijeva i obveze investitorima u smislu minimalnog broja novih radnih mjesta, podizanja vrijednosti imovine, kao i brojne druge mjere. Konkretno, nedavno smo na Vladi donijeli uredbu kojom se propisuje način ostvarenja olakšice prilikom aktivacije neaktivne državne imovine“, rekao je ministar te istaknuo kako je želja da se već u ovoj godini investicije u istraživanje i razvoj s današnjih 0,8 podigne na barem jedan posto, a u sljedećoj godini doći i do 1,4 posto BDP-a.
Mnogo je toga rečeno i u vidu projekata koje Ministarstvo uskoro planira realizirati, poput mogućnosti digitalnog pokretanja poslovanja unutar 2 do 3 dana kroz aplikaciju START, zatim objedinjavanja 17 inspekcijskih službi iz 8 ministarstava u jedinstveni Državni inspektorat, pa sve do stvaranja hrvatske inovacijske mreže putem Nacionalnog inovacijskog vijeća i pratećih Tematskih inovacijskih vijeća. „Radi se o sustavu unutar kojeg poduzetnici čine otprilike 70 posto članstva, ostalih 20 čine predstavnici akademske zajednice, a samo 10 posto su predstavnici državne vlasti. Zadatak svih članova vijeća je definirati set projekata i uvidjeti područja u kojima postoji inovativni potencijal hrvatskog poduzetništva. Sve je to preduvjet kako bismo mogli raspisati natječaje i iz fondova Europske unije privući čak 660 milijuna eura“, zaključio je ministar.
Uz sve spomenute teme, poduzetnici su s ministrom razgovarali i o pitanjima radne snage, edukaciji radnika, statusu turističkih vodiča, dodatnim subvencijama i poticajima koji se nude, te korištenju sredstava iz fondova Europske unije. Svi prisutni izrazili su veliko zadovoljstvo ovakvim susretom s ministrom i njegovim suradnicima, što su imali prilike predstaviti problematiku s kojom se susreću, a ministar je istaknuo kako je ovo tek jedan od brojnih sastanaka s poduzetnicima koji su već održani, ali i koji će se tek održati. „Kroz ovakav dijalog lakše ćemo evidentirati mjere koje su potrebne da bi realnom sektoru omogućili daljnji razvoj, a time i veći gospodarski rast“, zaključio je ministar Horvat.