MINGO kontinuirano provodi administrativno rasterećenje gospodarstva koje je prepoznato kao preduvjet u stvaranju jednostavnijeg i jeftinijeg poslovnog okruženja.
U razdoblju 2017. - 2024. godine usvojena su pet akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva.
Akcijski planovi za administrativno rasterećenje gospodarstva Republike Hrvatske:
Mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva pripremljene su u suradnji s tijelima državne uprave, poduzetničkim sektorom i uz metodološku podršku konzultanata.
U okviru sustava procjene učinka propisa za mjerenje administrativnog troška i prepreka pristupu tržištu koji poslovni sektor ima zbog primjene regulative koristi se poseban alat SCM metodologije (Standard Cost Model) koji se koristi u gotovo svim državama članicama EU-a i OECD-a.
SCM kalkulatoru pristupite
ovdje.
Do 31.12.2022. godine provedeno je rasterećenje 390 mjera iz tri Akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018., 2019. i 2020. te je time ostvareno rasterećenje u iznosu više od 251 milijuna EUR (1,9 milijardi HRK) odnosno 98,22% od ukupno planiranih 255 milijuna EUR (1,93 milijardi HRK) financijskog rasterećenja gospodarstva.
MINGO je kroz TSI projekt tehničke pomoći “Unapređenje regulativne politike u Hrvatskoj kroz inovacije i digitalizaciju” uz podršku OECD-a proveo analize procesa te pripremio prijedloge daljnje optimizacije i digitalizacije administrativnih procesa. Prijedlozi su objedinjeni u novi Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2024. i 2025. godinu koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 28. ožujka 2024. godine.
Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2024. i 2025. godinu predstavlja jednu od obveza koje je Republika Hrvatska preuzela u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., u okviru reformskih mjera 10 i 11, a predviđeno rasterećenje gospodarstva iznosi 364,09 milijuna eura.
Akcijski planovi za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja
U skladu s preporukom Vijeća Europske unije i mjera kojih se Hrvatska obvezala provesti s ciljem pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, u svibnju 2020. godine donesen je prvi Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja. Svrha akcijskog plana je unapređenje poslovnog okruženja i smanjenje troškova hrvatskih gospodarstvenika.
Akcijski plan sadržavao je ukupno 50 mjera rasterećenja, od kojih se 33 odnosilo na ukidanje ili smanjenje odabranih neporeznih i parafiskalnih davanja, a 17 mjera na smanjenje naknada za stručne ispite. S prvim kvartalom 2022. godine provedeno je svih 50 mjera iz predmetnog Akcijskog plana te je time ostvareno ukupno rasterećenje gospodarstva od 70.607.973,00 eura (531.995.772,62 milijuna kuna).
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a okviru reformske mjere 9, Vlada Republike Hrvatske 28. prosinca 2023. godine je donijela, novi,
Akcijski plan za plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. za 2024. godinu.
Novi Akcijski plan predstavlja kontiutet MINGO-a pri stvaranju uvjeta za jednostavnije i povoljnije poslovanje hrvatskih poduzetnika. Akcijski plan predviđa ukupno 73 mjere rasterećenja u iznosu od 132.859.590,41 eura (više od milijardu kuna). Tijekom pripreme je provedeno 19,4 % planiranih mjera, dok će se preostale mjere provesti najkasnije do travnja 2024. godine.
Prijedlozi mjera rasterećenja pripremani se u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave te s predstavnicima strukovnih udruženja, socijalnih partnera i poduzetnika.
Akcijski planovi za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja:
Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji
Odlukom Vlade o donošenju Akcijskog plana RH za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, Vlada Republike Hrvatske je preuzela obvezu provedbe preuzetih reformskih mjera u područjima politika koje su od visokog značaja za neometani prijelaz na euro i sudjelovanje u mehanizmu ERM II. MINGOR je u sklopu područja politike „poslovno okruženje“ iz Akcijskog plana provelo sve planirane aktivnosti te time doprinijelo ulasku Hrvatske u eurozonu i prelazak na euro kao službenu valutu.
Test malog i srednjeg poduzetništva - MSP test
Nadležna tijela državne uprave dužna su provoditi MSP test ovisno o upravnom području u kojem izrađuju propise.
Provedbom MSP testa sprječava se stvaranje novih nameta i troškova poduzetnicima prilikom donošenja novih propisa. Ako se utvrdi da postoji negativan financijski učinak ili potencijalno dodatno administrativno opterećenje na poslovanje malog i srednjeg poduzetništva, provodi se dodatno savjetovanje, konzultacije s poslovnim subjektima i javne rasprave te analiza učinaka na temelju Standard Cost Model (SCM) metodologije. Na temelju rezultata analiza i izvješća se donosi odluka o nužnosti uvođenja dodatnog opterećenja ili se može izbjeći nekim drugim regulativnim rješenjem.
Do kraja 2023. godine je provedeno ukupno 1887 MSP testova, od čega 1173 za zakonske i 714 za podzakonske akte. U 53 propisa je primjenom ove metodologije pravovremeno identificirano i zaustavljeno novo opterećenje poduzetnika, dok su brojne potencijalno problematične odredbe pravovremeno izmijenjene kroz međuresorno usuglašavanje u ranoj fazi donošenja propisa, sprječavajući kasnije ispravke kroz dopune i izmjene propisa, što ukazuje na značaj i kvalitetu MSP testa.
Od 8. siječnja 2024. godine MSP test se provodi putem digitalne online platforme.
Sva tijela državne uprave koja provde
MSP test za podzakonske akte mogu zatražiti pristup platormi na poveznici:
https://msp.mingo.gov.hr .
