Povodom današnje izjave mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa kojom je, uslijed odluke Ukrajine da ruskoj kompaniji Lukoil suspendira tranzit nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj preko svog teritorija, Republiku Hrvatsku nazvao “tranzitno nepouzdanom zemljom” te neistinitih navoda o povećanju naknada za tranzit nafte i neprovođenju investicija za povećanje kapaciteta naftovoda Janaf-a, Ministarstvo gospodarstva se očituje kako slijedi:
JANAF kontinuirano ulaže u održavanje i sigurnost svog transportno-skladišnog sustava te je u veljači 2023. godine zajedno s predstavnicima MOL Grupe testiran transportni kapacitet naftovoda na dionici prema mađarskoj granici. Utvrđeno je kako se njime mjesečno može transportirati 1,2 milijuna tona sirove nafte te je JANAF u cijelosti u mogućnosti zadovoljiti potrebe rafinerija MOL Grupe u Bratislav i Budimpešti za sirovom naftom.
Nadalje, JANAF dugogodišnjim partnerstvima s najvećim regionalnim i globalnim vertikalno integriranim naftnim kompanijama te naftnim traderima dokazuje svoju pouzdanost i povjerenje.
Navode o podizanju naknada za tranzit nafte JANAF najodlučnije odbacuje jer je riječ o metodologiji izračuna naknada koja uzima u obzir duljinu i razinu iskorištenosti kapaciteta pojedine dionice naftovoda, kao i pregovarački proces te nije vezana uz pravnu osobu. Mađarska strana upoznata je s predmetnom JANAF-ovom metodologijom te nema govora o proizvoljnim izračunima.
Podsjećamo da su odnosi Hrvatske i Mađarske u kontekstu energetskih projekata već bili poljuljani tijekom pripreme za izgradnju LNG terminala na otoku Krku. Unatoč tome što su mađarske tvrtke imale priliku biti s hrvatskim (su)vlasnik, a potom i korisnik terminala, odbili su prvo javni poziv za ulazak u vlasništvo (Call for Equity), a potom i mogućnost inicijalnog zakupa kapaciteta terminala (Open Season). Nakon što je Republika Hrvatska, uz financijsku pomoć Europske Unije, uspješno realizirala projekt, Mađarska je promijenila stav i počela se žaliti na dostatnost kapaciteta terminala i transportnog sustava plinovoda te cijena (tarifa) korištenja istih. Ironično, dvije najveće mađarske tvrtke sada su najveći zakupci kapaciteta LNG terminala i to do 2037. godine i uredno plaćaju iste tarife kao i svi drugi korisnici. Stoga je izjava Szzijjartoa kako bi obustava isporuke nafte s istoka ostavila Mađarsku i Slovačku „na milost i nemilost nepouzdane tranzitne zemlje“ suluda i krajnje besmislena.
Ove situacije podsjećaju nas na nepredvidljivo i kontradiktorno ponašanje Mađarske u pitanjima energetske suradnje. Umjesto stvaranja nepovjerenja i konflikta, potrebno je fokusirati se na zajedničke ciljeve koji će donijeti koristi obim zemljama i regiji u cjelini. Stabilna i pouzdana energetska suradnja ključna je za sigurnost i prosperitet svih uključenih strana.
Zaključimo, JANAF je u potpunosti tehnički i organizacijski spreman pružiti srednjoeuropskim rafinerijama opskrbu dovoljnih količina nafte za rad u punom kapacitetu, a Republika Hrvatska je i ostaje pouzdana tranzitna zemlja koja dosljedno ispunjava svoje međunarodne obveze i doprinosi energetskoj stabilnosti, kako Hrvatske tako i drugih zemalja, a u konačnici i same Europske unije. Snažna energetska infrastruktura Hrvatsku čini solidno pozicioniranom i u pogledu energetske sigurnosti. Hrvatska je zemlja s ogromnim potencijalima za energetska i druga ulaganja, što je dokazano brojnim uspješnim projektima i suradnjama s međunarodnim partnerima.
Pozivamo Mađarsku da se suzdrži od daljnjih neosnovanih optužbi i iznošenja neistina te da se vrati konstruktivnom dijalogu u interesu obostranog prosperiteta i energetske sigurnosti te u konačnici energetske neovisnosti.
Stranica
