Uočavanje strane vrste u prirodi nije uvijek razlog za zabrinutost, no značajan dio tih vrsta može postati invazivan i štetno utjecati na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo. Radi sprječavanja mogućeg štetnog utjecaja, prema Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) za namjeravano uvođenje stranih vrsta u prirodu i ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih vrsta i/ili njihovo stavljanje na tržište Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Za sadnju stranih biljnih vrsta u izgrađenim dijelovima građevinskog zemljišta, sadnju u plastenicima i staklenicima izvan izgrađenih dijelova građevinskog zemljišta, kao i za držanje stranih životinjskih vrsta u kontroliranim uvjetima nije potrebno dopuštenje Ministarstva.
Svako unošenje vrste u područje izvan njezina prirodnog područja rasprostranjenosti, uključujući i prenošenje zavičajnih vrsta u ekosustave u kojima prirodno ne dolaze, smatra se uvođenjem strane vrste u prirodu. Tako je i uvođenje predatorske štuke, vrste dunavskog slijeva, u rijeku Krku gdje ugrožava zavičajne i endemske vrste riba uvođenje strane vrste u prirodu.
Kada se strana vrsta drži u kontroliranim uvjetima radi prodaje, ponude za prodaju ili za drugi oblik prijenosa vlasništva, bez obzira na to je li besplatan ili nije, distribuciju i slično, govorimo o stavljanju na tržište strane vrste.
Uzgoj strane vrste u kontroliranim uvjetima (ograđenim ili zatvorenim sustavima) je onaj uzgoj pri kojem je onemogućen bijeg, širenje i/ili uklanjanje stranih vrsta od neovlaštenih osoba. Protokoli čišćenja, dezinfekcije i održavanja sustava te zbrinjavanja ili uništavanja otpadnog materijala, kao i prijenos strane vrste u i/ili iz ovakvog uzgoja, mora se provoditi tako da se spriječi njezin bijeg u prirodu, prijenos patogena i bolesti, širenje i/ili krađa.
Postupak ishođenja dopuštenja pokreće se podnošenjem zahtjeva Ministarstvu (koji se može ispuniti i online), nakon čega se provodi procjena ekološkog rizika kako bi se utvrdili mogući negativni utjecaji unosa/uvođenja/uzgoja strane vrste na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo. Informacija o mogućnosti online ispunjavanja zahtjeva dostupna je ovdje.
Ako Ministarstvo utvrdi da strana vrsta ne predstavlja opasnost za bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili gospodarstvo, tada izdavanjem rješenja dopušta njezino uvođenje u prirodu i/ili ekosustave u kojima prirodno ne obitava, njezin uzgoj i stavljanje na tržište RH, uz poštivanje rješenjem propisanih uvjeta.
Ako se u postupku izdavanja dopuštenja za neku stranu vrstu ne može isključiti postojanje ekološkog rizika, zahtjev se za tu vrstu odbija, a stranka ima pravo od Ministarstva zatražiti pokretanje izrade procjene rizika invazivnosti. Ovom znanstveno-stručnom analizom se detaljnije procjenjuje rizik stavljanja strane vrste na tržište i/ili uvođenja u prirodu i/ili uzgoja u kontroliranim uvjetima, analiziraju mogući štetni utjecaji na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi ili gospodarstvo, te se određuju potrebne mjere, nadzor i upravljanje rizikom.
Popis stranih vrsta koje ne predstavljaju ekološki rizik u RH i za koje nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva prije njihovog uzgoja u kontroliranim uvjetima, stavljanja na tržište i/ili uvođenja u prirodu (ako je tako naznačeno) naziva se bijela lista koja je objavljena u Prilogu II Pravilnika o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta (NN 13/24).
U Prilogu I Pravilnika je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivanju zabrinutost u RH tzv. crna lista. Vrste sa crne liste nije dopušteno unositi na područje RH, stavljati na tržište RH, razmjenjivati, držati, uzgajati i/ili razmnožavati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Iznimno, smiju se koristiti u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda, za što je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.