Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima
Države svijeta usvojile su Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. godine u Stockholmu (u daljnjem tekstu: Konvencija). Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. godine.
Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u svibnju 2001. godine, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. godine donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 11/06). Konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. godine (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 2/07).
Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs-ovi, eng. Persistent Organic Pollutants) obuhvaćaju izuzetno veliki broj spojeva koji se mogu svrstati u skupine:
Konvencijom se uređuje zaštita zdravlja ljudi i okoliša putem mjera kojima će se smanjiti ili ukloniti ispuštanje POPs-ova, odnosno kemikalija navedenih u Dodacima A, B i C Konvencije.
Konvencija propisuje mjere koje obuhvaćaju zabranu proizvodnje i potrošnje, odnosno ograničenje stavljanja u promet za pojedine vrste kemikalija prema Dodacima A, B i C Konvencije te njihovo odlaganje na okolišno prihvatljiv način budući se radi o opasnom otpadu.
Sukladno članku 7. Konvencije, Republika Hrvatska je izradila Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima kojeg je Vlada Republike Hrvatske Odlukom prihvatila na sjednici održanoj 5. prosinca 2008. godine (Narodne novine, broj 145/08), u daljnjem tekstu: NIP.
Tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kao imenovana kontaktna točka za razmjenu informacija s Tajništvom konvencije, dostavilo je NIP u ožujku 2009. godine Tajništvu Konvencije. NIP sadrži ocjenu stanja vezano uz uporabu POPs-ova, uloge i odgovornosti središnjih tijela državne uprave, agencija i drugih vladinih institucija vezano uz gospodarenje POPs-ovima, institucionalni i zakonodavni okvir, postojeći sustav praćenja POPs-ova u okolišu i rezultate određenih istraživanja.
Na temelju točke II. Odluke o prihvaćanju NIP-a, tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je u suradnji s tadašnjim Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva osnovalo radnu skupinu s ciljem praćenja ispunjavanja obveza iz NIP-a te dvogodišnje izvješćivanje Vlade Republike Hrvatske o samoj provedbi.
Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj i ispunjavanja obveza iz NIP-a izrađeno je u listopadu 2011. godine i odnosilo se na dvogodišnje razdoblje od siječnja 2009. do prosinca 2010. godine.
U istom, prikazano je novo stanje opreme koja sadrži poliklorirane bifenile (PCB) u odnosu na podatke navedene u NIP-u te rezultati praćenja POPs-ova u vodama, moru, poljoprivredi/poljoprivrednom zemljištu i zraku. Naglašeno je kako u Republici Hrvatskoj nema proizvodnje niti korištenja POPs-ova, osim uporabe PCB-a u postojećim zatvorenim sustavima (transformatori i kondenzatori).
Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na sjednici u studenome 2011. godine.
Konvencija se prvobitno odnosila na 12 POPs-ova, no prihvaćanjem Odluka o izmjenama i dopunama dodataka A, B i C Stockholmske konvencije 2009., 2011. i 2013. godine na četvrtoj, petoj i šestoj konferenciji stranaka, Konvencija je nadopunjena s još 11 novih. Izmjene i dopune Dodataka A, B, i C stupile su na snagu u kolovozu 2010. godine za 9 POPs-ova: – alfa i beta heksaklorocikloheksan (HCH), klordekon, heksabromobifenil, lindan, pentaklorobenzen (PeCB), perfluorooktansulfonska kiselina (PFOS) i njezine soli i perfluorooktan sulfonil fluorid (PFOSF), tetrabromodifenil eter i pentabromodifenileter (PBDE-i). Dodatne izmjene i dopune Dodatka A, uz uključivanje tehničkog endosulfana stupile su na snagu u listopadu 2012. godine, sukladno članku 22. stavku 3(c) Konvencije.
Tablica 1-1. Popis POPs-ova uvrštenih u dodatke Konvencije
Dodatak | Tvar | Pesticid | Industrijska kemikalija | Nenamjerna proizvodnja |
Dodatak A: Uklanjanje | aldrin | x | ||
klordan | x | |||
dieldrin | x | |||
endrin | x | |||
heptaklor | x | |||
heksaklorobenzen (HCB) | x | x | ||
mireks | x | |||
poliklorirani bifenili (PCB) | x | |||
toksafen | x | |||
klordekon | x | |||
heksabromobifenil (HBB) | x | |||
heksabromodifenil eter i heptabromodifenil eter | x | |||
alfa heksaklorocikloheksan | x | |||
beta heksaklorocikloheksan | x | |||
lindan | x | |||
pentaklorobenzen | x | x | ||
tetrabromodifenil eter i pentabromodifenil eter | x | |||
tehnički endosulfan i njegovi izomeri | x | |||
heksabromociklododekan (HBCD) | x | |||
heksaklorobutadien (HCBD) | x | |||
poliklorirani naftaleni (PCN) | x | |||
pentaklorofenol i njegove soli i esteri (PCP) | x | |||
dekabromodifenileter (komercijalna smjesa, c-dekaBDE) | x | |||
kratkolančani klorirani parafini (SCCP) | x | |||
dikofol | x | |||
perfluorooktanska kiselina (PFOA), njezine soli i spojevi srodni PFOA-u | x | |||
Dodatak B: Ograničenja | diklorodifenil-trikloroetan (DDT) | x | ||
perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS), njezine soli i perfluorooktan sulfonil fluorid (PFOSF) | x | |||
Dodatak C: Nenamjerna proizvodnja | poliklorirani dibenzo-p-dioksini (PCDD) / poliklorirani dibenzofurani (PCDF) | x | ||
heksaklorobenzen (HCB) | x | |||
poliklorirani bifenili (PCB) | x | |||
pentaklorobenzen (PeCB) | x | |||
poliklorirani naftaleni (PCN) | x | |||
heksaklorobutadien (HCBD) | x |
Svaka stranka Konvencije ima obvezu revidirati NIP nakon usvajanja Odluka o uključivanju novih POPs-ova u dodatke A, B i/ili C Konvencije.
Dodatne Izmjene i dopune Dodatka A iz 2013. godine, uz uključivanje heksabromociklododekana (HBCD-a), za većinu stranaka stupile su na snagu u studenome 2014. godine.
Izmjene i dopune Dodataka A i C Konvencije iz 2015. godine, vezane uz uključivanje heksaklorobutadiena (HCBD) u Dodatak A, pentaklorofenola i njegovih soli i estera (PCP) u Dodatak A te polikloriranih naftalena (PCN) u Dodatke A i C, za većinu stranaka pa tako i za Republiku Hrvatsku, stupile su na snagu u prosincu 2016. godine.
Izmjene i dopune Dodataka A i C Konvencije iz 2017. godine, vezane uz uključivanje dekabromodifeniletera (BDE-209) prisutnog u komercijalnom dekabromodifenileteru (c-decaBDE) u Dodatak A, uz „posebna izuzeća”, kratkolančanih kloriranih parafina (SCCP-i) u Dodatak A te heksaklorobutadiena (HCBD) u Dodatak C, za većinu stranaka pa tako i za Republiku Hrvatsku, stupile su na snagu u prosincu 2018. godine.
Navedene odluke sadržane su u:
Nadalje, na devetoj konferenciji stranaka Konvencije (COP-9, Ženeva, svibanj 2019. godine), usvojene su Odluke o uvrštavanju dvije dodatne kemikalije/POPs-a (C.N.588.2019.TREATIES-XXVII.15; stupanje na snagu za većinu stranaka 3. prosinca 2020. godine):
Promjenom ustrojstva središnjih tijela državne uprave 2012. godine, imenovani su predstavnici nadležnih tijela i institucija (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo gospodarstva i Agencija za zaštitu okoliša) u novu radnu skupinu s obzirom na novu međuresornu podjelu nadležnosti. Drugo i Treće izvješće izrađeni su u suradnji s imenovanim članovima.
Drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj i ispunjavanja obveza iz NIP-a izrađeno je u prosincu 2013. godine i odnosilo se na dvogodišnje razdoblje od siječnja 2011. do prosinca 2012. godine. Drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na sjednici u siječnju 2014. godine.
Treće izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj i ispunjavanja obveza iz NIP-a izrađeno je u lipnju 2016. godine i odnosilo se na dvogodišnje razdoblje od siječnja 2013. do prosinca 2014. godine. Treće izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na sjednici u srpnju 2016. godine.
U lipnju 2013. godine je od strane Fonda za globalni okoliš (GEF) odobren projekt za financiranje aktivnosti koje su potrebne za izradu revidiranog NIP-a. U srpnju 2014. godine osnovano je Povjerenstvo za praćenje provedbe projekta „Revizija Nacionalnog provedbenog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima“ te je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao korisnik i glavni nositelj projekta u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) kao provedbenom agencijom i ostalim nadležnim tijelima izradilo Drugi NIP.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. lipnja 2016. godine, donijela Odluku o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 62/16). Drugi NIP dostavljen je Tajništvu Konvencije 28. studenog 2016. godine te je objavljen na internetskim stranicama Konvencije. Drugim NIP-om obuhvaćene su Odluke donesene na četvrtoj, petoj i šestoj konferenciji stranaka.
Inicijalno trajanje Projekta revizije NIP-a bilo je od 16. srpnja 2014. do 16. srpnja 2016. godine, a Projekt je zatim produžen do 31. prosinca 2017. godine. Za provedbu Projekta predložena je nadogradnja i primjena postojećeg mehanizma upravljanja POPs-ovima uzimajući u obzir cijeli životni ciklus POPs-ova (aktivna tvar do otpada/zaliha).
Od aktivnosti koje su provedene u sklopu Projekta valja istaknuti:
Cilj Radionice bio je jačanje svijesti o štetnosti POPs-ova i mogućnostima unaprjeđenja postojećeg sustava praćenja/monitoringa POPs-ova u okolišu. U tu svrhu je i dalje neophodno raditi na jačanju međuresorne suradnje i suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama kako bi se povećao broj analiza i dobilo što više podataka za kvalitetnije praćenje učinkovitosti provedbe same Konvencije.
Sudionici radionice su bili predstavnici javnozdravstvenih ustanova, znanstveno-istraživačkih institucija i institucija s javnim ovlastima, uz predstavnike Ministarstva kao nacionalne kontakt točke za Stockholmsku konvenciju u Republici Hrvatskoj.
Sve brošure, prijevodi tehničkih smjernica kao i prezentacije s održanih radionica mogu se naći na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike www. mzoe.hr pod Zrak/Postojane organske onečišćujuće tvari/Revizija Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije.
U srpnju 2017. godine osnovana je Radna skupina za praćenje ispunjavanja obveza na temelju Odluke o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine, broj 62/16).
Četvrto izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj i ispunjavanja obveza iz NIP-a pokriva trogodišnji period od 2015. do 2017. godine iz razloga što je 2016. godine donesen Drugi NIP prema kojem izvješćivanje pokriva baznu 2016. i 2017. godinu. Kako je treće izvješće pokrivalo dvogodišnji period 2013. i 2014. godine, odlučeno je da, iznimno, 2015. godina postane dio četvrtog izvješća, kako bi se osigurala pokrivenost podataka kroz prethodno razdoblje.
U prosincu 2018. godine održana je u Zagrebu završna evaluacija projekta "Revizija nacionalnog provedbenog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima".
Temeljem članka 15. Konvencije nadležna kontakt točka; Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u rujnu 2014. godine dostavilo je Tajništvu konvencije redovno treće elektroničko Izvješće o provedbi obveza propisanih Konvencijom. Četvrto elektroničko Izvješće o provedbi obveza propisanih Konvencijom, dostavljeno je Tajništvu konvencije u listopadu 2018. godine.
Više tehničkih smjernica potražite na službenoj stranici Baselske konvencije http://www.basel.int/
Za dodatne informacije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima posjetite službenu stranicu Stockholmske konvencije http://www.pops.int/