Bez podataka nema digitalne transformacije. A znamo li ih mi iskoristiti?

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta bilo je pokrovitelj trećeg izdanja Liderove  konferencije “4. industrijska revolucija” koja je održana danas u Zagrebu. Tema ovog izdanja konferencije odnosila se, između ostalog, na mobilnost i promet u digitalnom okruženju, rizicima i izazovima 4. industrijske revolucije ali i izazovima u ljudskim resursima koje nam donosi nova revolucija.

Domaćin konferencije, Miodrag Šajatović, glavni urednik tjednika Lider pozdravio je okupljene te naglasio da Lider kontinuirano radi na usavršavanju kako bi ispunio zahtjevne uvjete industrijske revolucije. “Moram priznati da sam osobno još u trećoj fazi industrijske revolucije. Međutim, promjene su neminovne. Srećom Lider ima mladu ekipu koja se može nositi sa svim izazovima 4. industrijske revolucije”, izjavio je Šajatović.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat obratio se okupljenima na temu puta Hrvatske prema 4. industrijskoj revoluciji. “Posljednjih 6 mjeseci nastojimo pojednostavniti zakonodavni okvir i stvoriti pretpostavke da se sustavi umrežavaju i da ono što smo do jučer zvali “puka statistika” pretvorimo u nešto što ćemo zvati “analitika”. Potreban nam je iskorak”, rekao je ministar Darko Horvat. Najavio je kako će Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta do kraja godine pripremiti zakonodavni okvir za potpunu razmjenu elektroničkih računa u svim sferama gospodarstva. “Želimo stvoriti novi mehanizam koji neće biti statistika već podloga za analitiku”, naglasio je ministar. Ministar Horvat izjavio je kako je došao kraj jednom modelu financiranja, a to je investiranje iz državnog proračuna u projekte koji nisu održivi. “Zamislite da nam se dogodila brodogradnja, a da proračunskog suficita od 4 milijarde kuna dvije godine za redom nije bilo. Do sada je plaćeno 3,5 milijardi kuna jamstava za brodogradnju i još će se neke stvari morati platiti kako bi sanirali prošlost, tvrdokornu obranu nečega što u ovom trenutku nije održivo. Tri godine muke oko izlaska iz mehanizma prekomjernih neravnoteža, tri godine muke oko smanjenja javnog duga, sve bi to palo u vodu da nismo bili spremni za plaćanje jamstava u brodogradnji”, kazao je ministar gospodarstva.

Zamjenica glavnog ravnatelja Glavne uprave za mobilnost i promet pri Europskoj komisiji Maja Bakran Marčić govorila je o dva elementa koja su ključna u transformaciji današnjeg prometa: borbi protiv klimatskih promjena te digitalizaciji. Također, naglasila je kako će Europska komisija svojim regulatornim i financijskim inicijativama pokušati olakšati odgovaranje zahtjevima i izazovima koje nosi 4. industrijska revolucija.

O pokretačima digitalne transformacije, umjetnoj inteligenciji i Cloud Computingu, govorio je Namir Hrle, IBM Fellow. “Podaci su gorivo digitalne transformacije. Bili oni strukturirani ili nestrukturirani, bez obzira na izvor s kojeg dolaze. Danas više ne možemo koristiti isključivo jednu tehnologiju za privlačenje podataka”, izjavio je Hrle.

Vlado Rendulić, član Uprave APIS IT za poslovne operacije i velike informacijske sustave, govoreći o važnosti podataka napomenuo je kako nakon deskriptivne, dijagnostičke, prediktivne i preskriptivne analize podataka, slijedi kognitivna analitika, u kojoj kompjuter želi nadomjestiti ljudski mozak te stvoriti racionalno i intuitivno razmišljanje što otvara cijeli splet novih mogućnosti razvoja. Također, napomenuo je kako na podatke ne treba nužne gledati kao na naftu već kao na obnovljive izvore energije.

Primjena umjetne inteligencije u državnim i javnim službama bila je tema panela “Javne usluge u službi Industrije 4.0.” na kojem su sudjelovali Mario Antonić, državni tajnik ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta, Nikolina Brnjac, državna tajnica ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Sergio Galošić, direktor tvrtke Klimaoprema. Državni tajnik Antonić  naglasio je kako je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta usmjereno ka umjetnoj inteligenciji i priprema regulatorni okvir, kao i ostale strateške i planske dokumente nužne za adekvatnu primjenu umjetne inteligencije u gospodarstvu. Upitan na koji način Ministarstvo spaja znanje i poduzetne inovatore, državni tajnik je odgovorio:”Na tom području napravili smo značajan iskorak. U posljednjih 6 mjeseci uspjeli smo kroz Inovacijski sustav Republike Hrvatske formirati 5 Tematskih inovacijskih vijeća koja se temelje na stupovima Strategije pametne specijalizacije: promet i mobilnost, hrana i bioekonomija, zdravlje i kvaliteta života , energija i održiv okoliš te sigurnost.. Kao horizontalne discipline koje se provlače kroz tih 5 stupova imamo Key Enabling Technologies i ICT.  Vodeći se Strategijama, 5 Tematskih inovacijskih vijeća okupilo je preko 200 stručnjaka. Riječ je o eminentnim stručnjacima iz ovih 5 područja  sastavljenih po ključu 70% gospodarstvenika, 20% akademska zajednica i 10% javna uprava. Naš pristup je po prvi puta u RH od dolje prema gore (bottom-uo), dakle glavnu ulogu ima gospodarstvo a Ministarstvu je tu da prati i nadzire da su sve aktivnosti u skladu sa zakonom i strategijama. Od siječnja pa do sada, Tematska inovacijska vijeća uspjela su generirati  preko 300 projektnih ideja  u procijenjenoj vrijednosti otprilike 5,8 milijardi kuna. Većina tih projektnih ideja kandidirat će na natječajima koje uskoro raspisuje Ministarstvo, kao npr. IRI II. U sljedećih godinu dana raspisivat će se izdašna financijska podrška za projekte za koje je samo  gospodarstvo reklo da imaju potencijala, a ne država. Članovi TIV-ova sudjelovat će i u kreiranju budućih Strategija istraživanja i razvoja za Republiku Hrvatsku. Na Ministarstvu je da pripremi regulatorni okvir. Takvim pristupom gospodarstvu ali i akademskoj zajednici dajemo jasan signal da se poveže i da država to podupire”. Državni tajnik dotakao se i aktivne zakonske regulative te spomenuo dva bitna zakona koja podržavaju investicije, Zakon o poticanju ulaganja te Zakon o državnim potporama za razvoj istraživačkih projekata koji potiču suradnju gospodarstva i akademske zajednice.