Forum Inicijative triju mora istaknuo važnost digitalizacije gospodarstva

U prostorima Hrvatske gospodarske komore održan je Forum Inicijative triju mora – „Ususret digitalnoj budućnosti“, koja je okupila predstavnike zemalja članica ove neformalne političke platforme. Inicijativa triju mora pokrenuta je s ciljem poboljšanja ekonomskih odnosa 12 zemalja, koje u njoj sudjeluju, kroz povezivanje resursa od Jadrana, Baltika pa do Crnoga mora. Na taj se način nastoji uhvatiti korak s vodećim zemljama svijeta i osigurati lakše ostvarenje zajedničkih ciljeva, kroz uspostavu bržeg i dugotrajno održivog gospodarskog rasta i rasta životnog standarda građana srednje Europe. Samom Forumu prisustvovali su brojni gosti i uzvanici, a među njima i jedna od inicijatorica same platforme, Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, zatim ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, te mnogi drugi.

Važno je razvijati digitalnu pismenost i vještine građana

Kako je napomenuto na samom početku, ovaj je forum usmjeren na sve aktualniju temu digitalizacije koja u ovom trenutku predstavlja najzahvalnije sredstvo pomoću kojeg gospodarstva država mogu znatno podići svoju konkurentnost, a time i uspješnost u nastupu na europskom i globalnom tržištu. Predsjednica Grabar-Kitarović podsjetila je da je, kao jedan od prioritetnih projekata Inicijative, na nedavnom sastanku vrha u Bukureštu istaknula upravo okvirni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini. „Voljela bih da ovaj skup posveti posebnu pozornost digitalnoj pismenosti i važnosti podizanja svijesti o potrebi ulaganja u digitalne vještine, pri čemu primarni cilj mora biti osiguravanje jednostavnog i otvorenog pristupa digitalnoj platformi svim građanima, uz pretpostavku jednake pokrivenosti brzim internetom svih područja, i onih urbanih a i onih ruralnih“, istaknula je Predsjednica Grabar-Kitarović. Naglasila je također kako je nužno poduzeti korake kako bi se omogućila automatska elektronička povezanost tijela državne vlasti u svim sektorima i suradnja u javnosti te povećati digitalno pružanje usluga spajajući iskustva javne uprave s privatnim sektorom, civilnim društvom i institucijama Europske unije.

Ključne riječi daljnjeg gospodarskog razvoja – inovacija i digitalizacija

Ministar Horvat tom je prigodom istaknuo kako je u procesu izrade Strategija Hrvatska 2030, kao nacionalna razvojna strategija s kojom Hrvatska određuje svoje razvojne smjerove i strateške ciljeve za sljedećih deset godina u nekoliko tematskih područja, među kojima je i Digitalno društvo. „Po mom dubokom uvjerenju, ključne riječi toga razvoja u njegovoj gospodarskoj komponenti su inovacija i digitalizacija. Upravo ova dva segmenta donose nove alate za rješavanje razvojnih problema, te dramatično pridonose inovativnosti, konkurentnosti, rastu i stvaranju novih radnih mjesta te osobito potiču rast mikro, malih i srednjih poduzeća“, istaknuo je ministar Horvat. U tom smislu, najavio je i kako će Ministarstvo do kraja godine objaviti još četiri poziva za istraživanje, razvoj i inovacije, putem kojih će se poduzetnicima na raspolaganje staviti novih 1,5 milijardi kuna. „Poanta digitalizacije nije u pukom prelasku s analognog na digitalnog, već konačni cilj svakog takvog pokušaja mora biti dodavanje nove vrijednosti. No, da bi postali digitalni, mnogi će morati iz korijena promijeniti način razmišljanja i zapitati se kako će to pomoći njihovoj proizvodnji, smanjiti troškove, te kako će povećati kvalitetu proizvoda, pa u konačnici i profitabilnost“, nadovezao se i predsjednik HGK Burilović, napominjući kako je Komora i sama zakoračila u svijet digitalnog. „Naš projekt digitalne komore, koji smo pokrenuli i koji planiramo dovršiti do 1.1.2020., odličan je primjer toga. Sedam e-usluga koje razvijamo dostupnih sa par klikova miša, uštedit će vam vrijeme, a naravno i novac. Cilj svega toga je korak po korak transformirati poslovno okruženje i učiniti ga što pogodnijim za razvoj poduzetničkih ideja“, zaključio je.

Primjere toga u jednom od uvodnih izlaganja dao je i potpredsjednik HGK Tomislav Radoš, dok je o iskustvima iz Estonije govorio Priit Martinson. Također, održana su i dva zanimljiva panela na temu poslovnih prilika i mogućnosti u digitalnom dobu, te načinima izgradnje digitalnog društva i gospodarstva.