Komisija predstavlja 16 inicijativa za uspostavljanje Jedinstvenog digitalnog tržišta

STRATEGIJA JEDINSTVENOG DIGITALNOG TRŽIŠTA

Internet i digitalne tehnologije mijenjaju naš svijet u svim dijelovima društva i u svim podrucjima poslovanja. Europa mora prihvatiti digitalnu revoluciju te ljudima i poduzecima ponuditi digitalne prilike. Kako? S pomocu snažnog jedinstvenog tržišta EU-a. Europska komisija predstavila je 6. svibnja 2015. godine detaljne planove za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, cime bi ostvarila jedan od svojih prioriteta.

U ovom trenutku zbog prepreka na Internetu gradanima nisu dostupna sva dobra i usluge: samo 15 % njih kupuje na Internetu iz druge države clanice EU-a. Internetska poduzeca i novoosnovana poduzeca ne mogu u potpunosti iskoristiti prilike za rast na Internetu: samo 7 % MSP-ova prodaje preko granice. Naposljetku, trgovacka društva i tijela vlasti ne ostvaruju punu korist od digitalnih alata. Cilj je jedinstvenog digitalnog tržišta otklanjanje regulatornih prepreka i, naposljetku, ujedinjenje 28 nacionalnih tržišta u jedno tržište. U potpunosti funkcionalno jedinstveno digitalno tržište našem bi gospodarstvu doprinijelo s 415 milijardi EUR godišnje i otvorile bi se stotine tisuca novih radnih mjesta.

Donesena Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta obuhvaca niz ciljanih mjera koje ce se provesti do kraja sljedece godine. Temelji se na trima stupovima: (1) bolji pristup potrošaca i poduzeca digitalnim dobrima i uslugama u cijeloj Europi; (2) osiguravanje odgovarajucih ravnopravnih uvjeta koji pogoduju digitalnim mrežama i inovativnim uslugama; (3) iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnoga gospodarstva.

Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta utvrdeno je 16 kljucnih mjera u okviru triju stupova koje ce Komisija provesti do kraja 2016.

    I. STUP: bolji pristup potrošaca i poduzeca digitalnim dobrima i uslugama u cijeloj Europi

Komisija ce predložiti sljedece:

1. propise kojima ce se olakšati prekogranicna e-trgovina. To ukljucuje uskladene propise EU-a o ugovorima i zaštiti potrošaca pri kupnji na Internetu, bilo da se radi o fizickim proizvodima poput cipela i namještaja ili o       digitalnom sadržaju poput e-knjiga i aplikacija. Potrošacima ce na raspolaganju biti raznolikija prava i ponuda, a poduzecima ce se olakšati prodaja u drugim državama clanicama EU-a. Time ce se povecati povjerenje za         kupnju i prodaju preko granica;

2. bržu i dosljedniju provedbu propisa o zaštiti potrošaca preispitivanjem Uredbe o suradnji u zaštiti potrošaca;

3. ucinkovitiju i povoljniju dostavu paketa. Trenutacno 62 % poduzeca koja prodaju na Internetu tvrdi da su previsoke cijene dostave paketa prepreka;

4. ukidanje neopravdanog uskracivanja pristupa na temelju lokacije. Rijec je o diskriminacijskoj praksi koja se upotrebljava iz komercijalnih razloga, a sastoji se u tome da prodavaci na Internetu potrošacima uskracuju         pristup web-mjestu na temelju njihove lokacije ili ih preusmjeravaju u lokalnu trgovinu u kojoj su cijene drugacije. Na primjer, zbog takvog uskracivanja pristupa potrošaci iz odredene države clanice za najam automobila       mogu platiti više nego što bi drugi platili za najam pod jednakim uvjetima na istom odredištu;

5. utvrdivanje mogucih zabrinutosti u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja koje utjecu na europska tržišta e-trgovine. Komisija je stoga danas pokrenula protumonopolsku istragu tržišnog natjecanja u sektoru e-         trgovine u Europskoj uniji;

6. suvremenije zakonodavstvo o autorskom pravu koje odgovara Europi. Do kraja 2015. donijet ce se zakonodavni prijedlozi za smanjenje razlika izmedu nacionalnih režima autorskih prava i za omogucivanje                   slobodnijeg internetskog pristupa djelima u cijelom EU-u, medu ostalim i daljnjim mjerama uskladivanja. Cilj je toga poboljšanje pristupa gradana kulturnim sadržajima na Internetu, cime se podupire kulturna raznolikost, i     istovremeno stvaranje novih mogucnosti za autore i industriju sadržaja. Konkretno, Komisija želi osigurati da korisnici koji kupuju filmove, glazbu ili clanke kod kuce tim sadržajima mogu pristupiti i dok putuju po Europi.         Komisija ce takoder ispitati ulogu internetskih posrednika u vezi s djelima zašticenima autorskim pravom. Pojacat ce aktivnosti suzbijanja povreda prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini;

7. preispitivanje Direktive o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju kako bi se procijenila potreba za proširenjem njezina podrucja primjene na internetske prijenose sadržaja radiotelevizijskih kuca i istražili           nacini za pojacanje prekogranicnog pristupa uslugama radiotelevizijskih kuca u Europi;

8. smanjenje administrativnog opterecenja za poduzeca koje proizlazi iz razlicitih sustava PDV-a kako bi i prodavaci koji prodaju fizicke proizvode u druge države na raspolaganju imali jedinstvenu elektronicku registraciju i       placanje. Uz to bi se uveo zajednicki prag PDV-a kako bi se malim novoosnovanim poduzecima pomoglo u prodaji na Internetu.

II: STUP: osiguravanje odgovarajucih ravnopravnih uvjeta koji pogoduju digitalnim mrežama i inovativnim uslugama

Komisija ce uciniti sljedece:

9. predstaviti ambicioznu reviziju propisa EU-a o telekomunikacijama. To obuhvaca ucinkovitiju koordinaciju spektra i zajednicke kriterije za cijelu Europsku uniju za dodjeljivanje spektra na nacionalnoj razini, stvaranje         poticaja za ulaganja u brzi širokopojasni Internet, osiguravanje ravnopravnih uvjeta za sve sudionike na tržištu, i tradicionalne i nove, te stvaranje ucinkovitog institucijskog okvira;

10. preispitati okvir za audiovizualne medije kako bi ga prilagodila 21. stoljecu, uz naglasak na uloge razlicitih sudionika na tržištu u promidžbi europskih djela (televizijske kuce, pružatelji audiovizualnih usluga na zahtjev         itd.). Osim toga, razmotrit ce prilagodbu postojecih propisa (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) novim poslovnim modelima za distribuciju sadržaja;

11. provesti sveobuhvatnu analizu uloge internetskih platformi (pretraživaci, društveni mediji, trgovine aplikacijama itd.) na tržištu. Time ce se obuhvatiti pitanja medu kojima su netransparentnost rezultata pretraživanja i         praksi odredivanja cijena, nacin upotrebe dobivenih informacija, odnosi medu platformama i dobavljacima te promidžba vlastitih usluga na štetu konkurenata, i to u mjeri u kojoj trenutacno nisu obuhvacena pravom               tržišnog natjecanja. Istražit ce i koji je najbolji nacin za borbu protiv ilegalnog sadržaja na Internetu;

12. ojacati povjerenje u digitalne usluge i njihovu sigurnost, a posebno u pogledu upotrebe osobnih podataka. Na temelju novih propisa EU-a o zaštiti podataka, koji bi se trebali donijeti do kraja 2015., Komisija ce                     preispitati Direktivu o e-privatnosti;

13. predložiti partnerstvo s predmetnom industrijom u pogledu kiberneticke sigurnosti u podrucju tehnologija i rješenja za sigurnost internetskih mreža.

III. STUP: iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnoga gospodarstva

Komisija ce uciniti sljedece:

14. predložiti „europsku inicijativu za slobodan protok podataka” za promicanje slobodnog kretanja podataka u Europskoj uniji. Katkad je ponuda novih usluga otežana zbog ogranicenja u pogledu lokacije podataka ili           pristupa podacima, no razlog za njih cesto nije zaštita podataka. Ovom novom inicijativom uklonit ce se ta ogranicenja te ce se potaknuti inovacije. Komisija ce pokrenuti i inicijativu europski oblak, kojom ce biti                   obuhvacena certifikacija usluga u oblaku, promjena pružatelja usluga u oblaku i „oblak za istraživanja”;

15. odrediti prioritete za norme i interoperabilnost u podrucjima od velike važnosti za jedinstveno digitalno tržište, na primjer u e-zdravstvu, planiranju prijevoza ili energetici (pametno mjerenje);

16. podržati ukljucivo digitalno društvo u kojem gradani imaju odgovarajuce vještine za iskorištavanje mogucnosti koje im nudi internet i povecanje svojih izgleda za zapošljavanje. Novim akcijskim planom za e-vladu                povezat ce se i poslovni registri u cijeloj Europi, osigurat ce se mogucnost suradnje razlicitih nacionalnih sustava i osigurat ce se da poduzeca i gradani svoje podatke tijelima javne uprave moraju dostaviti samo jednom.       To znaci da tijela vlasti više nece više puta zahtijevati iste informacije kad budu mogla upotrijebiti informacije koje vec imaju. Tom inicijativom pod nazivom „samo jednom”smanjit ce se birokracija i omoguciti uštede od         oko 5 milijardi EUR godišnje do 2017. Ubrzat ce se pokretanje e-javne nabave i interoperabilnih e-potpisa.

Sljedeci koraci

Tim projekta jedinstvenog digitalnog tržišta provest ce ove razlicite mjere do kraja 2016. Uz podršku Europskog parlamenta i Vijeca jedinstveno digitalno tržište trebalo bi biti uspostavljeno cim prije.