Na konferenciji u Parizu predstavnici 195 država dogovaraju novi globalni klimatski sporazum

'Iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO₂ sudjeluje sa neznatnih 0,06% negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta. Suše, poplave poput katastrofalnih u Istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana i nacionalnoj ekonomiji. Kako bi ublažili i spriječili klimatske promjene samo u protekle 4 godine sufinancirali smo projekte energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna. Tako ćemo nastaviti i dalje, a kroz strategije niskougljičnog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađujemo donosimo dugoročne konkretne mjere i aktivnosti kojima ćemo osigurati niskougljični razvoj Hrvatske koji nas kvalitetnije priprema za izazove klimatskih promjena' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u povodu današnjeg početka konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se održava u Parizu od 30. studenog do 11. prosinca.

Na konferenciji su predstavnici 195 država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a na današnjem otvaranju konferencije sudjeluju predsjednici i premijeri gotovo 150 država stranaka. Ispred Republike Hrvatske u Parizu je danas predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, a na konferenciji sudjeluje i delegacija Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Konferencija u Parizu povijesna je prekretnica u jačanju zajedničkog djelovanja i ubrzanja globalne transformacije u društva s niskim emisijama ugljika otpornima na klimatske promjene.

U Parizu se očekuje donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma. Novi sporazum mora osigurati dostizanje dugoročnog cilja zadržavanja porasta globalne temperature ispod 2°C u odnosu na razine prije industrijalizacije kako bi se spriječili najnegativniji utjecaji klimatskih promjena.

Europska unija kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena postavila je ambiciozne ciljeve za ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena.

Cilj Europske unije je smanjenje emisija CO₂ za 40% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu.

EU se, također, zalaže, da novi globalni sporazum bude pravno obvezujući, primjenjiv na sve stranke Konvencije te da sporazum mora obuhvatiti pravedne, ambiciozne i mjerljive obaveze ublažavanja klimatskih promjena svih stranaka. Republika Hrvatska, kao članica EU-a, u potpunosti podržava postavljene ciljeve.

Tijekom konferencije održavat će se brojne radne skupine u kojima će se predstavnici država pregovarati o tekstu novog globalnog sporazuma, a njegovo usvajanje očekuje se posljednjeg dana konferencije, 11. prosinca.