Nijedna zemlja nije otok kad su u pitanju klimatski i energetski izazovi

'Nijedna zemlja regije ne može se sama suočiti s klimatskim i energetskim izazovima. Svjedoci smo sve razornijih prirodnih katastrofa koje su posljedica klimatskih promjena, ali i rastućih potreba za energijom. Stoga sve zemlje u regiji moraju surađivati na stvaranju povoljnije poduzetničke klime i zakonodavnih okvira kako bi privukli ulaganja u obnovljive izvore energije, stvorili nova 'zelena' radna mjesta i smanjili ovisnost o klasičnim izvorima energije, a time i štetne emisije', rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović prilikom obraćanja ministrima zaštite okoliša Austrije, Bugarske, Češke, Srbije i Slovenije na konferenciji Srednjoeuropske inicijative (CEI) koja se održava Beču 9. i 10. listopada.

Tema ovogodišnje CEI konferencije je 'Obnovljivi izvori energije kao mehanizam za ruralni razvoj i prilika za okoliš i šumarstvo'. Austrija je na konferenciji okupila pet zemalja regije s ciljem da se razmotre obnovljivi izvori energije kao poluge regionalnog razvoja s naglaskom na ruralne krajeve i šumarstvo. Domaćin konferencije je austrijski ministar za poljoprivredu, šumarstvo, okoliš i gospodarenje vodama Andrä Rupprechter.

Ministar Zmajlović je istaknuo Austriju kao primjer države koja se uspješno uhvatila u koštac s klimatskim i energetskim izazovima u tome može biti primjer svim državama u regiji. 'Austrija je jedan od europskih lidera u razvijanju rješenja kad govorimo o izazovima koji se odnose na zaštitu okoliša. Teme o kojima danas govorimo mogu biti velika šansa za gospodarski rast naših zemalja u skladu s načelima održivog razvoja. Inicijativa CEI-a da se okrenemo obnovljivim izvorima energije s naglaskom na šumarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj te da ojačamo suradnju između zemlja u regiji dolazi u pravo vrijeme', kazao je ministar Mihael Zmajlović.

Ministar je dodao da nas izazovi klimatskih promjena podsjećaju da ni jedna zemlja nije otok te da se posljedice tih procesa ne zaustavljaju na granicama jedne države. U izlaganju ministra ističe se da države regije moraju tražiti rješenja koja će se oslanjati na pretpostavkama zajedničkim svim partnerima kako bi u obnovljivim izvorima energije ispunili ciljeve za 2020. i da razvijemo održive, realne, ali vizionarske ciljeve za 2030.

Europska komisija kroz Okvir za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje od 2020. do 2030. predlaže ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova te energiju iz obnovljivih izvora kao dio tranzicije Europske unije u konkurentno niskougljično gospodarstvo. Naime, studije pokazuju da će većina europskim država morati udvostručiti opskrbu energijom u vrlo kratkom razdoblju kako bi išle u korak s potražnjom, ali pri tom se mora voditi briga o klimi i zaštiti okoliša.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je udio obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u 2011. iznosio je 15,4%, dok je 2012. iznosio 16,8%. Cilj je da do 2020. taj postotak iznosi 20% . Kad je riječ o Hrvatskoj, velika prilika u razvoju obnovljivih izvora energije se nalazi u šumarstvu i poljoprivredi – odnosno korištenju biomase i biogoriva u proizvodnji energije, što može postati generator razvoja ruralnih krajeva.

'Hrvatska se nalazi na putu većih prilika, izazova i prosperiteta kad govorimo o 'zelenoj' ekonomiji i 'zelenim' radnim mjestima. Vidimo da naše društvo postaje sve svjesnije važnosti pitanja okoliša. Jasno je da imamo još puno posla kad je riječ o širenju poruke da 'zelena' radna mjesta mogu biti dio rješenja gospodarskih problema s kojima se nosimo. Polako, ali sigurno, u Hrvatskoj prirodu počinjemo shvaćati kao vrijedan resurs koji može biti uključen u održivi razvoj i postati važan dio u kreiranju ekonomskog rasta', kazao je Zmajlović.