Novi hrvatski endem

Zahvaljujući svojem geografskom položaju na razmeđu triju biogeografskih regija, Hrvatska se odlikuje velikom raznolikošću staništa. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je iznimnim bogatstvom vrsta, koje Hrvatsku čini jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Značajnu skupinu u tom mnoštvu vrsta predstavljaju endemi, vrste koje obitavaju samo na određenom području na kojem vladaju specifični uvjeti koji omogućavaju opstanak te vrste.

Do sada je u Hrvatskoj poznato oko 1100 endemskih vrsta, najviše slatkovodnih riba i beskralješnjaka te biljaka. Područja s najviše endema su ona i s najspecifičnijim životnim uvjetima, a to su naše planine Velebit, Biokovo i Mosor, zatim špiljska staništa te otoci i krške rijeke jadranskog slijeva.

Nedavno se ovom bogatom i vrijednom popisu pridružila još jedna endemska vrsta. Naime, znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita su uz suradnju sa znanstvenicima iz inozemstva našli su u vodama rijeke Cetine specifičnu, do sada još nepoznatu, vrstu alge. Ono što su otkrili iznenadilo je znanstvenike koji se bave tom skupinom organizama jer se radi o jedinoj vrsti koralinske alge koja je potpuno prilagođena životu u slatkoj vodi.

Do sada se smatralo da su koralinske alge isključivo morski organizmi od kojih neke vrste naseljavaju staništa s boćatom vodom, ali ne i slatkom. Vrsta Pneophyllum cetinaensis prilagodila se potpuno životu u slatkoj vodi. Ova alga rijedak je evolucijski primjer prelaska iz jednog ekosustava u drugi, iz mora u slatku vodu. To se nije moglo dogoditi nigdje drugdje osim u krškim rijekama umjerenog pojasa. Naše krške rijeke bogate su kalcijevim i magnezijeviom karbonatom te imaju pH vrlo sličan morskom. Budući da koralinske alge ugrađuju kalcijev karbonat u svoje tkivo do sada se smatralo da slatka voda nema dovoljne razine spomenute kalcijeve soli te da nema dovoljno visok pH kako bi bila povoljno stanište za ovu skupinu algi. Međutim, sudeći prema novom otkriću, rijeka Cetina stvorila je upravo takve uvijete što je omogućilo ovakav evolucijski korak.

Novootkrivena vrsta naseljava rijeku Cetinu od njezinog ušća do brane Peruča. Ova činjenica, da se alga ustvari rasprostranila uzvodno, a nema organa za pokretanje, postavila je timu znanstvenika zanimljivu zagonetku. Na staništima alge pronađeno je mnoštvo slatkovodnih puževa čije su kućice obrasle ovom endemskom algom. Iz toga nije bilo teško zaključiti kako su upravo slatkovodni puževi bili glavni saveznici ovoj algi u širenju duž rijeke Cetine.

Rad je objavljen u časopisu Nature grupe, Scientific Reports te se može pronaći na sljedećoj poveznici:
http://www.nature.com/articles/srep19642