Zamjenik ministra okoliša Hrvoje Dokoza u Ateni na sastanku Vijeća ministara za okoliš i Ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran

'Očuvati morski okoliš Mediterana i smanjiti utjecaj klimatskih promjena istovremeno omogućujući gospodarski razvoj ciljevi su oko kojih se slažu zemlje članice EU i 15 mediteranskih zemalja. Mora i oceani imaju veliku ulogu u održavanju ravnoteže klimatskog sustava te je izazov očuvati ga i ujedno iskoristiti njegove potencijale za održivi rast i razvoj. Gobalni izazovi moraju se rješavati zajedno, stoga smo aktivno uključeni u sve napore globalne zajednice kako bi se smanjio negativan utjecaj klimatskih promjena, a temeljna je zadaća smanjiti emisije stakleničkih plinova, a da se ujedno ne ugrozi gospodarski razvoj, konkurentnost tvrtki i zaposlenost.' – istaknuo je zamjenik ministra okoliša, Hrvoje Dokoza, povodom sudjelovanja na Ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o okolišu i klimatskim promjenama i neformalnom sastanku Vijeća ministara za okoliš, u Ateni 13. i 14. svibnja 2014.

Republika Hrvatska članica je Unije za Mediteran od samog njenog osnivanja 2008. godine, a Unija ukupno broji 43 države. Unija je uspostavljena s ciljem razvoja potencijala mediteranskih zemalja, u okviru šest prioritetnih područja: razvoj poduzetništva, transport, energetika, okoliš i vode, civilna i socijalna pitanja, visoko obrazovanje i znanost. Teme konferencije koja se održala u utorak 13. svibnja u Ateni bile su klimatske promjene, održiva potrošnja i proizvodnja i Horizon 2020 inicijativa za smanjenje onečišćenja Mediterana, a na konferenciji su sudjelovati predstavnici resornih ministarstava zemalja članica. Kako bi se zemljama članicama pružila politička podrška za buduću suradnju u navedenim područjima na konferenciji je donesena Deklaracija o okolišu i klimatskim promjenama (Union for the Mediterranean Declaration on Environment and Climate Change) koja uključuje strateške preporuke u smjeru jačanja suradnje u području klimatskih promjena, uključujući i formiranje radne skupine za klimatske promjene, zatim orijentaciju na održivu potrošnju i proizvodnju, te poziv na druge ključne aktivnosti poput pokretanja druge faze Horizon 2020 inicijative za smanjenje onečišćenja Mediterana, zaštitu bioraznolikosti i poticanje integralnog upravljanja obalnim područjem. Deklaracijom je usvojen tekst Mediteranske strategije obrazovanja za održivi razvoj čiji je cilj potaknuti države Mediterana na razvoj i uključivanje obrazovanja za održivi razvoj u formalne i neformalne obrazovne sustave.

Neformalni sastanak Vijeća ministara za okoliš započeo je raspravom na temu morskog okoliša kao osnove za održivi 'Plavi rast'. 'Plavi rast' je inicijativa na razini Europske unije usmjerena na poticanje gospodarskog rasta i povećanja radnih mjesta vezanih uz more i morski okoliš. Za to je potrebno stvoriti odgovarajuće uvjete, a s tim ciljem ministri su razgovarali o izazovima s kojima se zemlje moraju suočiti i mjerama koje je potrebno poduzeti za očuvanje dobrog stanja i održivo upravljanje morskim i obalnim područjima.

Europska mora pokrivaju više od 11 milijuna km2, što je više nego kopneni teritorij Europe, a gotovo polovica stanovništva Europske unije živi u obalnom području do 50 km od mora. More pomaže u osiguravanju hrane, ima ključnu ulogu u prometnim pravcima te značajan potencijal za razvoj novih aktivnosti poput iskorištavanja energije valova. Europski oceani i mora imaju i nezamjenjivu ulogu u zadržavanju ravnoteže klimatskog sustava. Opterećenje morskog okoliša koje potječe od ljudskih aktivnosti, ali i koje dolazi kao utjecaj klimatskih promjena, otežava ispunjenje punog potencijala mora.

Na sastanku se raspravljalo o tome kako unaprijediti suradnju na regionalnoj razini te kako maksimizirati učinkovitost aktivnosti vezanih za zaštitu mora. Poticanje znanstvenih istraživanja, praćenje stanja okoliša, zajednički razvoj monitoring programa i sustava za razmjenu podataka aktivnosti su kojima se može stvoriti podloga za primjenu integralnog upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem te omogućiti razvoj morskog prostornog planiranja.

Hrvatska je u svoje zakonodavstvo prenijela odredbe Okvirne direktive o morskoj strategiji, a u tijeku je izrada morske strategije kojom će se povezati zaštita morskog okoliša sa politikom upravljanja obalnim područjem. Usvajanje Strategije očekuje se u 2015. godini.

Tema nastavka konferencije su bile klimatske promjene, posebno u svjetlu pripreme za Konferenciju Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime koja će se održati u prosincu ove godine te pripremnog sastanka u Bonnu u lipnju na kojem će se raspravljati o povećanju ambicija za drugo razdoblje Kyotskog protokola od 2013. do 2020. Na sastanku je istaknuto kako je EU ispunila svoje obveze u okviru Kyotskog protokola te je istaknuta potreba za globalnim sporazumom u borbi protiv klimatskih promjena.

Također, raspravljalo se o klimatsko-energetskom paketu za razdoblje 2020. – 2030. kojeg je Europska komisija predstavila u siječnju ove godine. U okviru paketa, predloženo je postizanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova od 40% do 2030., u odnosu na razinu emisija iz 1990., reforma sustava trgovanja emisijskim jedinicama, obvezujući cilj na razini EU od najmanje 27% udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske učinkovitosti te osiguranje konkurentne, sigurne i kompetitivne energije. Istaknuto je kako je paket važno pitanje za EU s obzirom na napore Europske unije ka ostvarenju gospodarstva s niskom razinom ugljika i promicanju energetske sigurnosti. Raspravljalo se i o utjecaju paketa na pojedine države članice, a diskusija će se nastaviti i na lipanjskom zasjedanju Europskog vijeća, kako bi se konačna odluka o Okviru donijela najkasnije u listopadu ove godine.