Do kraja 2018. godine cilj je privući 2 milijarde eura stranih investicija

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ovog je vikenda sudjelovao na konferenciji „Investicijski potencijali Hrvatske“ u Osijeku, gdje je predstavio gospodarske prioritete Vlade RH za 2019. godinu. Istaknuo je pritom kako je cilj Vladine ekonomske politike stabilan i dugotrajno održiv gospodarski rast kroz poboljšanje uvjeta poslovanja, jačanje djelotvornosti institucija i jačanje investicijskog potencijala. Sama konferencija održana je u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade „Konrad Adenauer“, kojoj je dodatnu važnost dalo prisustvo predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, kao i ministara Olega Butkovića, Gorana Marića i Tomislava Ćorića. Premijer Plenković tom je prigodom rekao kako se Vladina politika bazira na „trokutu“, koji se sastoji od fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i investicija, naglasivši kako se strukturne reforme provode i da ne treba nasjedati na priče kako reformi nema.

U 2018. ukupno administrativno rasterećenje poduzetnika veće od 625 milijuna kuna

U svom izlaganju, ministar Horvat je istaknuo kako je važno da postoji uravnotežen doprinos različitih sastavnica gospodarske aktivnosti u ostvarenju Vladinih ciljeva, te kako su upravo mjere poreznog i administrativnog rasterećenja, pojednostavljenja zakonodavstva, snižavanja neporeznih nameta, usmjerene su pravcu poboljšavanja uvjeta poslovanja, poslovne klime i jačanja onog dijela gospodarskog rasta koji se tiče investicija. „Želim podsjetiti kako je do sada u ovoj godini ukupno administrativno rasterećenje poduzetnika bilo veće od 625 milijuna kuna, dok je mjerama iz Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu planirano daljnje rasterećenje u smjeru podizanja konkurentnosti. Vršimo intenzivne pripreme kako bismo s početkom iduće godine mogli započeti s nekoliko velikih projekata“, naglasio je ministar Horvat. Jedan od spomenutih projekata koji bi trebao zaživjeti jest jedinstveni elektronički sustav za pokretanje poslovanja u maksimalno 3 dana uz povezivanje svih potrebnih registara i postupaka. Zatim, u planu je i 100 postotno zaprimanje izdavanje e-Računa u postupcima javne nabave, zbog postizanja procijenjene proračunske uštede od okvirno 2,6 milijarde kuna godišnje. Tu je i Zakon o državnom inspektoratu, koji će Vlada uputiti u saborsku proceduru, a koji donosi objedinjavanje inspekcijskih službi u jedno tijelo, s ciljem njihove bolje koordiniranosti, te u konačnici omogućavanja poduzetnicima smanjenu represiju i otklanjanje lakših prekršaja kakve viđamo ovih dana, dakle bez automatskog kažnjavanja.

Pitanje Uljanika je važno, ali pitanje poduzetnika još važnije

Kao jedan od važnijih projekata, ministar Horvat istaknuo je reaktivaciju neaktivne državne imovine, dodavši kako je ovih dana dobiveno zeleno svjetlo iz Europske komisije za predmetnu uredbu. „Još je sastanak s povjerenicom za tržišno natjecanje EU Margerthe Vestager pokazao kako je to dobra inicijativa, obzirom da će ga i sama Europska komisija koristiti kao ogledan primjer pristupa prema poduzetnicima u nama susjednim zemljama. S ovom uredbom idemo na prvu sljedeću sjednicu Vlade, tako da ćemo neaktivnu državnu imovinu, koja u ovom trenutku zjapi prazna, moći aktivirati na način da ju ustupimo poduzetnicima na korištenje i pokrenemo investicijski ciklus“, objasnio je ministar Horvat te naglasio kako je u fokusu javnosti i dalje pitanje Uljanika koje je iznimno važno, no kako resorno ministarstvo istovremeno intenzivno radi na pitanju rasterećenja i poticanja poduzetnika, što je još važnije.

U prva tri mjeseca 2018. godine privučeno 486 milijuna eura stranih ulaganja

Ministar Horvat posebno se osvrnuo i na okvir kojim su stvoreni uvjeti za više inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku, koja su u prošloj godini iznosila 1,84 milijarde eura, što je najveći iznos još od 2009. godine. „Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja osigurali smo niz poticajnih mjera i bolje uvjete za ulagače. Želimo privući investitore u djelatnostima s većom dodanom vrijednošću, kao što su IT sektor i djelatnosti koje podupiru digitalnu transformaciju, te sektori koji uključuju istraživanje i razvoj. Očekujemo na taj način omogućiti prostor za otvaranje novih radnih mjesta, uvođenje novih proizvoda, transfer tehnologije, rast gospodarstva i izvoza, te druge neizravne pozitivne učinke“, objasnio je ministar Horvat, te naglasio kako neće biti do kraja zadovoljan, dok Hrvatska ne prijeđe granicu od 2 milijarde eura izravnih stranih ulaganja, što bi bio najveći iznos u hrvatskoj povijesti. „Razloga za optimizam u tom smislu itekako ima. U prvom tromjesečju ove godine ostvaren je iznos stranih ulaganja od 486 milijuna eura, te ukoliko nastavimo tim tempom, siguran sam kako ćemo ostvariti zacrtani cilj“, zaključio je ministar.