Državni tajnik Špehar na neformalnom sastanku ministara energetike u Nikoziji

Državni tajnik Vedran Špehar sudjelovao je 12. i 13. svibnja 2026. na neformalnom sastanku ministara nadležnih za energetiku (TTE), održanom u Nikoziji u okviru ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Glavne teme sastanka bile su ubrzanje energetske tranzicije kroz inicijativu AccelerateEU, uloga skladištenja energije u elektroenergetskom sustavu te budućnost energetske sigurnosti s naglaskom na ulogu prirodnog plina nakon 2030. godine.

Tijekom prve sjednice posvećene radnoj skupini za Energetsku uniju (Energy Union Task Force - AccelerateEU), naglašena je potreba za bržom implementacijom projekata obnovljivih izvora energije i modernizacijom mrežne infrastrukture. Državni tajnik Špehar istaknuo je otvorenost Republike Hrvatske za jačanje dijaloga s Europskom investicijskom bankom (EIB) u pogledu financiranja ključnih energetskih projekata.

Kao konkretan primjer uspješne suradnje naveden je strateški projekt „Kiepach Go Green - proširenje energetske infrastrukture“ u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, koji provodi HEP d.d. Projekt ukupne vrijednosti 62 milijuna eura uključuje izgradnju sunčane elektrane Korlat snage 99 MW, a sufinancira se zajmom EIB-a uz državno jamstvo. Špehar je naglasio važnost tehničke pomoći i povoljnih financijskih instrumenata za projekte energetske učinkovitosti, skladištenja energije i infrastrukture spremne za vodik.

Druga sjednica bila je posvećena važnosti skladištenja električne energije za stvaranje otpornijeg i čišćega energetskog sustava. 

Sudionici su raspravljali o uklanjanju regulatornih prepreka i smanjenju rizika za investicije u tehnologije poput baterijskih sustava i reverzibilnih hidroelektrana.

„Hrvatska prepoznaje skladištenje energije kao nužan preduvjet za integraciju sve većeg udjela obnovljivih izvora u mrežu. Fleksibilnost sustava i stabilnost opskrbe prioriteti su koji zahtijevaju koordinirano djelovanje na razini cijele EU“, poručio je državni tajnik Špehar.

Tijekom radnog ručka razmijenjena su mišljenja o ulozi prirodnog plina u kontekstu energetske sigurnosti nakon 2030. godine. Istaknuto je kako plinska infrastruktura ostaje važan faktor sigurnosti, ali se mora prilagoditi budućim potrebama za transportom niskougljičnih plinova i vodika.

Hrvatska je strana u raspravi naglasila važnost diversifikacije dobavnih pravaca i strateškog planiranja infrastrukture koja će omogućiti postepenu dekarbonizaciju uz očuvanje konkurentnosti gospodarstva i energetske neovisnosti.

Uz domaćina, ciparskog ministra energije, trgovine i industrije Michaela Damianosa, na sastanku su sudjelovali povjerenik Europske komisije za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen, glavna direktorica za energetiku Ditte Juul Jørgensen, potpredsjednik EIB-a Ioannis Tsakiris te predstavnici država članica EU-a i partnera.

Ovaj sastanak u Nikoziji pružio je važnu platformu za usklađivanje europskih energetskih politika pred nadolazeće zakonodavne izazove, pri čemu je Republika Hrvatska još jednom potvrdila svoju ulogu aktivnog dionika u oblikovanju održive i sigurne energetske budućnosti Europe.

Stranica