Gospodarenje otpadom važno je za otvaranje zelenih radnih mjesta

'Niskougljični razvoj podrazumijeva i učinkovito gospodarenje resursima. Otpad je vrijedan resurs čijim se gospodarenjem mogu osigurati nova zelena radna mjesta, povećati razina zaštite okoliša i smanjiti emisije CO₂. Uvođenjem učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj u kratkom roku možemo udvostručiti broj radnih mjesta u sektoru otpada sa 6000 na 12.000. Stoga je važno ubrzati projekte u sektoru otpada jer će od toga najviše koristi imati građani.' – izjavila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac povodom pete radionice oizradi i provedbi Strategije niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. i s pogledom na 2050. koja je danas održana za sektor otpada.

Strategija niskougljičnog razvoja, koju izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, bit će temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena ali i krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija. Budući da se provedba Strategije proteže kroz sektore energetike, industrije, prometa, zgradarstva, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja otpadom u njenu je izradu potrebno uključiti sve zainteresirane javnosti. Sektor otpada važan je jer uključuje izdvajanje korisnih sekundarnih sirovine te proizvodnju električne i toplinske energije.

Hrvatska do 2020. mora odvojeno prikupiti 50% otpadnog papira, metala, plastike i stakla. U posljednje tri godine učinjeni su veliki pomaci kako bi se uspostavio učinkoviti sustav gospodarenja otpada čiji su ključni stupovi razvrstavanje, centri za gospodarenje otpadom i sanacija postojećih odlagališta. Pokrenuti su projekti razvrstavanja otpada vrijedni oko 550 milijuna kuna. Danas gotovo 80% građana ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada, dok je 2012. to imalo samo njih 45%.

Ubrzala se i gradnja centara za gospodarenje otpadom. Izmjenama Plana gospodarenja otpadom općinama, gradovima i županijama omogućili smo sufinanciranje gradnje tih projekata i do 90% iz EU fondova i nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Planirana je gradnja 13 centara vrijednih 5 milijardi kuna. U CGO-ima će po otvaranju biti zaposleno najmanje 650 osoba, a još oko 950 radnih mjesta bit će otvoreno u tvrtkama i obrtima koji će centre opsluživati. Ove godine otvorit će se dva CGO-a Marišćina u Rijeci i Kaštijun u Puli u kojima će se obrađivati otpad s područja Primorsko-goranske i Istarske županije u kojim živi više od pola milijuna građana.

U Hrvatskoj je u planu gradnja jednog postrojenja za energetsku oporabu otpada. Korist koja proizlazi iz procesa energetske oporabe je proizvodnja struje i toplinske energije. Čak do 80 posto energije iz otpada može biti vraćeno u energetski sektor. U EU ima 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada u kojima se godišnje obrađuje oko 78 milijuna tona otpada iz čega se proizvede električne i toplinske energije za oko 14 milijuna stanovnika. Time se ostvaruju velike uštede u potrošnji energije, a samim time smanjuju se emisije CO₂.

Strategija niskougljičnog razvoja će otvoriti prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija i strukturnim promjenama potakne rast gospodarstva u čemu važnu ulogu ima i sektor otpada.