Gospodarenjem otpadom do uštede resursa, gospodarskog rasta i novih radnih mjesta

'Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, profunkcionirat će ove godine. To su projekti vrijedni preko 70 milijuna eura, a koji su sa preko 70% iznosa sufinancirani europskim sredstvima. Za 4 do 6 projekata gradnje centara za gospodarenje otpadom ove ćemo godine osigurati financiranje. Njihova je vrijednost, ovisno o veličini, od 17 do 100 milijuna eura. Ovih 7 centara koji su najviše odmaknuli osiguravat će poslova, tehnologija, građevinskih radova u vrijednosti od 2 milijarde kuna' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je danas sudjelovao na konferenciji Poslovnog dnevnika 'Gospodarenje otpadom/Waste Expo 2014.'.

Ministar je naglasio da je gospodarenje otpadom prvoklasno gospodarsko pitanje za ovu vladu, ali i za Europu. Politike Europske unije o kojima se upravo raspravlja govore o pojačanim naporima Europe za jačanjem zelenog gospodarstva. Europska komisija navodi da su upravo industrije iz sektora gospodarenja otpadom među najotpornijim sektorima i u krizi, i to s velikom perspektivom rasta.

Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Kako bi te ciljeve ostvarili, Hrvatska će samo za projekte gospodarenja otpadom iz strukturnih fondova EU-a u razdoblju do 2020. godine imati 4,5 milijardi kuna.

'Svaki od centara za gospodarenje otpadom, kad profunkcionira, imat će 20 do 40 zaposlenih. I što je najvažnije, svaka tona otpada koja prođe kroz centar i ne završi na odlagalištu otvarat će nova radna mjesta u reciklažnom sektoru. Time otvaramo mogućnost da se broj radnih mjesta direktno zaposlenih u sektoru gospodarenja otpadom u sljedećih par godina udvostruči sa sadašnjih 6.000 na 12.000' – istaknuo je ministar Zmajlović.

Tradicionalni linearni sustav gospodarenja otpadom kakav sada imamo počiva na principu uzmi-napravi-baci: sirovine iskopavamo ili uvozimo, proizvode proizvedemo, iskoristimo i bacimo. Prema podacima Europske komisije čak 80 % proizvoda koristimo samo jednom i bacimo.

Za razliku od toga, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom je cirkularan. Temelji se na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste ili recikliraju, čime se potiču gospodarske aktivnosti i štede resursi.

Europa je kontinent najsiromašniji sirovinama, a uz predviđeni rast populacije od 3% i gospodarski rast od 15,5% do 2050. trošili bismo pet puta više resursa nego danas. Zato Europa vraća postulate cirkularne ekonomije koja na otpad jedne industrije gleda kao na sirovinu druge i počiva na načelima racionalnog gospodarenja sirovinama.

Prema studiji Europske komisije iz 2012. godine, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni i propisi vezani uz otpad, ostvarile bi se godišnje uštede od 72 milijarde eura, prihodi sektora za upravljanje otpadom i recikliranje porasli bi za 42 milijarde eura i do 2020. godine stvorilo bi se 400.000 novih radnih mjesta.

'Ovo jasno pokazuje koliki je potencijal u Hrvatskoj koja trenutno reciklira svega 8% u odnosu na europskih 50%. Zato inzistiramo da propisi ne budu tek mrtvo slovo na papiru. To nije pokazivanje mišića nego aktivnost sa jasnim ekonomskim i ekološkim ciljem. To su razvoj gospodarstva, investicije i otvaranje novih radnih mjesta, te osiguravanje čistog okoliša i podizanje kvalitete života građana.' – zaključio je ministar Mihael Zmajlović.