Hrvatska među prvim državama EU koja dovršava Niskougljičnu strategiju

'Posljedice klimatskih promjena s kojima se suočava čitav svijet vidljive su i kod nas. Posljednjih godina svjedočimo velikim poplavama, sušama i ledolomima. Pariškim sporazumom želi se ublažiti te posljedice, ali i potaknuti novi investicijski ciklus koji će se temeljiti na zelenim tehnologijama. EU se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO₂ za 40% u odnosu na 1990. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je razvijati niskougljično gospodarstvo, a Hrvatska je među prvim članicama EU koja priprema Strategiju niskougljičnog razvoja. Strategija će omogućiti da Hrvatska gospodarski razvoj gradi na zelenim radnim mjestima i istovremeno ispuni obveze iz Pariškog sporazuma' – izjavila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac na današnjoj konferenciji o Strategiji niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom do 2050.

Na konferenciji su predstavljeni završni rezultati izrade stručnih podloga potrebnih za Niskougljičnu strategiju. Provedba Strategije proteže se kroz mnogobrojne sektore gospodarstva, a najviše će utjecati na energetiku, industriju, promet, poljoprivredu i gospodarenje otpadom, stoga su u njenu izradu uključeni gospodarstvenici, stručne udruge i znanstvenici. Hrvatska je među prvim državama članicama EU koja izrađuje Strategiju niskougljičnog razvoja. To je važno jer ćemo početkom 2016. dobiti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena, ali i krovnu gospodarsku, razvojnu i okolišnu strategiju.

Program UN-a za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) je s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode 2013. izradio Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja. U tom je dokumentu istaknuto da bi u dugoročnom razdoblju usredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla dovesti do stvaranja 80.000 novih zelenih radnih mjesta i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene.

Hrvatska je već sada pokrenula brojne projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kojima se stvaraju nova zelena radna mjesta, stvaraju poslovi za tvrtke, smanjuju emisije CO₂ i čuva okoliš.

Sektor zgradarstva ima najveće potencijale u uštedi energije i povećanju energetske učinkovitosti. U EU energija utrošena u zgradarstvu čini 40% ukupno potrošene energije i 36% emisija CO₂. Većina zgrada i kuća u Hrvatskoj je sagrađena do kraja osamdesetih i ima slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Stoga je Vlada pokrenula opsežan program energetske obnove zgrada i kuća. U razdoblju od 2012. do 2015. pokrenuta je energetska obnova 14.440 obiteljskih kuća vrijedna više od milijardu kuna i 372 zgrade vrijedna više od 380 milijuna kuna. Na obnovi kuća i zgrada su angažirane domaće tvrtke i obrti, te je to jasan primjer kako se okolišnim politikama stvaraju preduvjeti za nove poslove i radna mjesta.

Iz sektora prometa na razini EU dolazi 25% emisija CO₂. Stoga kupnja vozila koja manje onečišćuju okoliš nije samo pitanje trenda nego izravno doprinosi smanjivanju emisija CO₂. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša pokrenuli su paket sedam mjera za čistiji transport. U sklopu tog paketa je i projekt subvencioniranja kupnje električnih i hibridnih vozila za građane i tvrtke. Ove i prošle godine Fond je odobrio poticaje za kupnju 1422 ekološki prihvatljivija vozila. Gradovima i općinama Fond subvencionira projekte čistijeg javnog transporta poput nabave električnih bicikala, a sufinancira se i postavljanje punionica za električne automobile.

Uz sektore zgradarstva i prometa važnu ulogu u ostvarivanju niskougljičnog gospodarstva ima i poljoprivreda. U Hrvatskoj raste broj farmi i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji u proizvodnji hrane i ostalih proizvoda za energente koriste obnovljive izvore energije. Sektor poljoprivrede važan je jer može doprinijeti i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije proizvodnjom biogoriva i biomase.