- Objavljeno: 29.06.2024.
Međunarodni dan Dunava 2024.: 30 godina Dunavske konvencije i 20 godina obilježavanja Dana Dunava
Danas 29. lipnja 2024. obilježavamo Međunarodni dan Dunava.
Hrvatska je među prvim državama dunavskog sliva izrazila podršku ideji zaštite Dunava potpisavši 29. lipnja 1994. u Sofiji Konvenciju o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, zajedno s još 9 zemalja - Austrijom, Bugarskom, Češkom, Njemačkom, Mađarskom, Moldavijom, Rumunjskom, Slovačkom i Ukrajinom te Europskom unijom.
Konvencija je stupila na snagu 1998., od kada na ostvarenju njezinih ciljeva uspješno radi Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (eng. ICPDR) sa sjedištem u Beču, a danas broji 14 država članica (uz prethodno navedene, članice su i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora) i Europsku uniju kao cjelinu.
Komisija je obilježavanje dana ove najznačajnije i druge po dužini europske rijeke inicirala 2004. povodom 10. godišnjice potpisivanja Konvencije. Od tada se svake godine obilježava Dan Dunava diljem dunavskog sliva, od Njemačke do Rumunjske i Ukrajine, na Dunavu i njegovim pritokama, te se motivirajućim porukama i aktivnostima potiče rasprava o Dunavu i podiže svijest o odgovornosti zajednice i svakog pojedinca za očuvanje ove rijeke.
Prvi Dan Dunava u Hrvatskoj održan je na obali Dunava u Vukovaru 29. lipnja 2004., a ove godine riječ je o jubilarnoj tridesetoj godišnjici potpisivanja Konvencije te dvadesetoj godišnjici obilježavanja Dana Dunava, pod motom „Neka Dunav ostane plav!“. Ovakva obilježavanja podsjećaju širu javnost kako vode ne poznaju granice, a sve što se događa u zaštiti i korištenju rijeka uzvodno, od značaja je i za sve članice nizvodno, te je međunarodna suradnja u upravljanju vodama od iznimne važnosti.
Upravo iz tog razloga Okvirna direktiva o vodama, kao krovna direktiva vodne politike Europske unije, zahtijeva suradnju na međunarodnim slivovima te izradu zajedničkog plana upravljanja, što je jedna od temeljnih zadaća i ove Komisije.
Sliv Dunava ima velik utjecaj na gospodarstvo, okoliš i kulturu cijelog područja te Komisija i zemlje članice ovim povodom izražavaju snažnu podršku Ukrajini zbog ruske agresije koja se negativno odražava na dosad poduzete mjere i postignute rezultate u crnomorskom slivu, u nadi da će se sljedeći Dan Dunava proslaviti u miru i sigurnosti.
Stranica
Hrvatska je među prvim državama dunavskog sliva izrazila podršku ideji zaštite Dunava potpisavši 29. lipnja 1994. u Sofiji Konvenciju o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, zajedno s još 9 zemalja - Austrijom, Bugarskom, Češkom, Njemačkom, Mađarskom, Moldavijom, Rumunjskom, Slovačkom i Ukrajinom te Europskom unijom.
Konvencija je stupila na snagu 1998., od kada na ostvarenju njezinih ciljeva uspješno radi Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (eng. ICPDR) sa sjedištem u Beču, a danas broji 14 država članica (uz prethodno navedene, članice su i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora) i Europsku uniju kao cjelinu.
Komisija je obilježavanje dana ove najznačajnije i druge po dužini europske rijeke inicirala 2004. povodom 10. godišnjice potpisivanja Konvencije. Od tada se svake godine obilježava Dan Dunava diljem dunavskog sliva, od Njemačke do Rumunjske i Ukrajine, na Dunavu i njegovim pritokama, te se motivirajućim porukama i aktivnostima potiče rasprava o Dunavu i podiže svijest o odgovornosti zajednice i svakog pojedinca za očuvanje ove rijeke.
Prvi Dan Dunava u Hrvatskoj održan je na obali Dunava u Vukovaru 29. lipnja 2004., a ove godine riječ je o jubilarnoj tridesetoj godišnjici potpisivanja Konvencije te dvadesetoj godišnjici obilježavanja Dana Dunava, pod motom „Neka Dunav ostane plav!“. Ovakva obilježavanja podsjećaju širu javnost kako vode ne poznaju granice, a sve što se događa u zaštiti i korištenju rijeka uzvodno, od značaja je i za sve članice nizvodno, te je međunarodna suradnja u upravljanju vodama od iznimne važnosti.
Upravo iz tog razloga Okvirna direktiva o vodama, kao krovna direktiva vodne politike Europske unije, zahtijeva suradnju na međunarodnim slivovima te izradu zajedničkog plana upravljanja, što je jedna od temeljnih zadaća i ove Komisije.
Sliv Dunava ima velik utjecaj na gospodarstvo, okoliš i kulturu cijelog područja te Komisija i zemlje članice ovim povodom izražavaju snažnu podršku Ukrajini zbog ruske agresije koja se negativno odražava na dosad poduzete mjere i postignute rezultate u crnomorskom slivu, u nadi da će se sljedeći Dan Dunava proslaviti u miru i sigurnosti.