Poticanjem ekoloških vozila i alternativnih goriva do smanjenja štetnih emisija iz prometa

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg sudjeluje na neformalnom sastanku Vijeća ministara okoliša i prometa Europske unije koji se danas i sutra održava u Amsterdamu u Nizozemskoj.

Teme sastanka su 'Zelena mobilnost', rješenja održivog prometa te globalna rješenja za zračni i pomorski promet u svjetlu donošenja Pariškog sporazuma kojim se nastoji doprinijeti globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.

'Hrvatska poduzima brojne aktivnosti za smanjenje emisija u prometu. Izgrađeno je oko 120 punionica za električna vozila, sufinancirana je nabava gotovo 3.000 energetski učinkovitih, električnih i hibridnih vozila. Provode se, među ostalim, i tečajevi eko vožnje kojima se mogu ostvariti značajne uštede na potrošnji goriva. Planiramo nastaviti i proširiti mjere kojima će se poticati korištenje učinkovitih vozila, alternativnih goriva u prometu, razvoj infrastrukture za alternativna goriva te promicanje inteligentnih i integriranih prometnih sustava u gradovima' – istaknuo je zamjenik ministra Mario Šiljeg.

Europska unija ima vodeću ulogu u rješavanju problema vezanih za klimatske promjene. Među glavnim klimatskim inicijativama u EU je Bijela knjiga o prometu Europske komisije kojom je utvrđen cilj smanjenja emisija CO₂ iz sektora prometa i do 60% do 2050. godine.

Sektor prometa odgovoran je za oko 25% svih emisija CO₂ u Europskoj uniji. Prijelaz na goriva i vozila s niskim emisijama ili bez emisija važan je jer se time smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, smanjuju se emisije CO₂, doprinosi poboljšanju kvalitete zraka te se potiče razvoj gospodarstva, zelenih tehnologija i inovacija.

Prema scenarijima Europske unije inovacije u sektoru prometa uz korištenje niskougljične tehnologije mogle bi smanjiti direktne emisije CO₂ iz automobila i kombija za 64-93% do 2050. godine, što bi znatno doprinijelo postizanju ciljeva EU-a vezano uz smanjenje emisija iz prometa. To bi, također, doprinijelo i gospodarskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. Uz korištenje niskougljičnih tehnologija, procjenjuje se, do 2030. godine bi se moglo stvoriti između 660.000 i 1.100.000 dodatnih radnih mjesta.