Strategijom niskougljičnog razvoja do 80.000 'zelenih' radnih mjesta

„Gospodarski razvoj Hrvatske treba se uskladiti s klimatskim i energetskim ciljevima EU. Zbog toga smo krenuli s izradom Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske uz čiju bi primjenu do 2050. mogli otvoriti 80.000 'zelenih' radnih mjesta. To će biti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena ali i krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija. Ta strategija otvorit će prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija i strukturnim promjenama potakne rast gospodarstva.“ – izjavila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac na današnjem predstavljanju plana izrade Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050. održanom u prostorijama HGK.

Europska unija postavila je klimatske i energetske ciljeve za 2030. u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnog gospodarstva. Obvezujući ciljevi uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. i udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27 posto u ukupnoj potrošnji energije. Kao poželjan premda ne i obvezujući cilj ističe se povećanje energetske učinkovitosti za 27 posto. Gledajući iz tog konteksta izrada Strategije niskougljičnog razvoja RH predstavlja ključni dokument društveno-gospodarskog razvoja Hrvatske.

Provedba te Strategije proteže se kroz mnogobrojne sektore gospodarstva i djelatnosti – prvenstveno energetiku, industriju, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom – te je u njenu izradu potrebno uključiti brojne dionike. Posebice je važno uključivanje poslovnog sektora obzirom na činjenicu da promjene često znače i dodatne troškove. No, benefiti koje njenom primjenom može ostvariti su dalekosežniji. UNDP je, naime, u svojoj studiji izračunao da se do 2050. u Hrvatskoj može otvoriti 80.000 zelenih radnih mjesta.

Niskougljična strategija daje osnovu za političke odluke i smjernice koje će morati provoditi svi sektori kako bi se značajno smanjile emisije stakleničkih plinova. Ova strategija trebala bi omogućiti tranziciju prema niskougljičnom i konkurentnijem gospodarstvo čiji se rast temelji na održivom razvoju.

Projekti energetske učinkovitosti prepoznati su kao jedan od najučinkovitijih alata u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i dio su programa Vlade kojim se potiče gospodarstvo. Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove godine projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti subvencioniraju sa 600 milijuna kuna kojima će se pokrenuti investicije vrijedne više od 1,2 milijarde kuna. Provode se mjere kojima se potiče energetska učinkovitost u zgradarstvu, obiteljskim kućama, komercijalnim zgradama, turizmu i prometu.