Za ostvarenje ciljeva očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja na raspolaganju 1,8 milijardi kuna europskih sredstava

'Naše strateško opredjeljenje je očuvanje prirodnog bogatstva uz istovremeno omogućavanje održivog razvoja u zaštićenim područjima. Ugradnja mjera očuvanja bioraznolikosti u sektorske politike od iznimne je važnosti za očuvanje bioraznolikosti na svim nivoima. Posebno u poljoprivredi i turizmu, koji značajno mogu doprinijeti održivom, zelenom rastu i razvoju. Kako bismo osigurali dugoročno održivi gospodarski razvoj i istovremeno očuvali naše prirodno bogatstvo, na raspolaganju imamo i nikad veća sredstva u europskim fondovima do 2020. godine. Gotovo 1,8 milijardi kuna namijenjeno je upravo za projekte očuvanja i upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000, razminiranje u zaštićenim područjima i ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu' - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas na neformalnom sastanku Vijeća ministara za okoliš Europske unije koji se održava u Rigi u Latviji.

Ključna tema neformalnog sastavka Vijeća ministara za okoliš EU-a je stanje bioraznolikosti. Strategijom bioraznolikosti Europske unije do 2020. godine postavljeni su ciljevi zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i ekosustava. Uz očuvanje i obnovu ekosustava i njihovih usluga, strategija uključuje i obnovu najmanje 15% degradiranih ekosustava do 2020. godine.

Najnovije izvješće Europske agencije za okoliš o stanju okoliša, pokazuje da ekološka mreža Natura 2000 ima značajnu ulogu u zaustavljanju degradacije staništa i populacija vrsta tamo gdje su mjere očuvanja učinkovito primijenjene.

Pod ekološkom mrežom Natura 2000 u Hrvatskoj je gotovo 37% kopna te 16% morskog područja, uključujući sve nacionalne parkove i parkove prirode. Prema očuvanom okolišu i prirodnoj bioraznolikosti RH je među najbogatijim europskim državama.

Hrvatska je integrirala mjere za očuvanje bioraznolikosti u najnovije strateške dokumente, kao što su Program ruralnog razvoja i Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020., te Operativni program za pomorstvo i ribarstvo koji je trenutno u pripremi. Također, u izradi je nova Strategija zaštite prirode RH kojom će se odrediti dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja bioraznolikosti i način njezina provođenja.

U nastavku sjednice, ministri će razmijeniti mišljenja o napretku u pripremi za Parišku konferenciju o klimatskim promjenama koja će se održati krajem ove godine i na kojoj se očekuje donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma za razdoblje nakon 2020. godine. Stav Europske unije o toj problematici odražava odluka Europskog vijeća o smanjivanju emisije stakleničkih plinova u zemljama članicama za 40% do 2030. u odnosu na razinu emisija iz 1990.

Ministri zaduženi za pitanja okoliša sutra će održati zajedničku sjednicu s ministrima energetike na temu zaštite biološke raznolikosti s jedne strane, te sve većeg korištenja obnovljivih izvora s druge strane.

S obzirom na jednaku važnost obiju politika, ministri će razmijeniti mišljenja o mogućim sinergijama ovih dviju politika. Europska komisija 25. veljače 2015. godine objavila je Energetsku strategiju Unije. Glavni cilj strategije je pružiti kućanstvima i tvrtkama sigurnu, održivu, konkurentnu i prihvatljivu energiju. Cilj EU-a je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije za 20% do 2020. godine te najmanje 27% potrošene energije iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Za to je potreban razvoj novih postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije, kao i proširenje i nadogradnja postojećih energetskih mreža, odnosno dalekovoda. To može, ističe se, predstavljati prijetnju po bioraznolikost i prirodni kapital EU-a te je stoga potrebno sinergijski osigurati ostvarenje ciljeva, odnosno poticati projekte energetske učinkovitosti i istovremeno voditi računa o očuvanju bioraznolikosti.