Prelazak na kružno gospodarstvo u sektoru gospodarenja građevnim i otpadom od rušenja u Hrvatskoj

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u suradnji sa Svjetskom bankom održalo je danas prvo u nizu savjetovanja s dionicima iz sektora graditeljstva s ciljem izrade prijedloga petogodišnjeg Akcijskog plana za primjenu principa kružnoga gospodarstva u sektoru građevnog otpada i otpada od rušenja. Među četiri prioritetna tijeka otpada identificirana u Hrvatskoj – građevni i otpad od rušenja, plastika, hrana i tekstil – sektor građevnog otpada odabran je kao prioritetni sektor, s obzirom na dva razorna potresa koja su pogodila Hrvatsku 2020. godine te trenutne i nadolazeće aktivnosti obnove koje će intenzivirati potrebu za po okoliš održivim gospodarenjem velikih količina građevnog otpada.
„Ukupna količina građevnog otpada nastalog u 2020. godini procijenjena je na 1.4 milijuna tona, a realno brojke su još i veće jer dio proizvedenog otpada zbog potresa u Zagrebu i Sisačko-Moslavačkoj županiji tek treba evidentirati“, upozorila je dr. sc. Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom i predsjedavajuća Odbora za kružno gospodarstvo pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. „Za 2021. godinu očekujemo daljnji napredak u recikliranju ove vrste otpada. Također, nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije, definira se gospodarenje otpadom u obnovi na način da se vodi računa o usmjeravanju materijala od rušenja prema ponovnoj uporabi i recikliranju.”
 
„Iako stopa recikliranja građevnog otpada pokazuje dobre rezultate - u 2020. stopa oporabe bila je 60 %, dok je cilj EU-a za 2020. bio 70 %, značajne količine i dalje završavaju na odlagalištima, a određene količine završe i nepropisno odbačene u okoliš”, naglasio je Sameer Akbar, viši stručnjak za zaštitu okoliša i klimatske promjene, voditelj radnog tima ispred Svjetske banke. „Građevinski sektor uključuje mnoge gospodarske subjekte duž cijelog lanca opskrbe i lanca vrijednosti te stoga provedba kružnog gospodarstva u gospodarenju ovom vrstom otpada može potaknuti ostatak hrvatskog poslovnog sektora na primjenu kružnih rješenja u njihovom poslovanju.“
 
„Po pitanju količina otpada, građevni otpad i otpad od rušenja prednjače kao vrsta otpada u Hrvatskoj te predstavljaju čak 32 % ukupno proizvedenog otpada“, kazao je Francesco Loro, stručnjak za gospodarenje otpadom i kružno gospodarstvo iz konzultantske tvrtke Global Factor koja surađuje na projektu. „Količine građevnog otpada svake su godine sve veće i veće, što je direktno povezano s velikom potražnjom za stanovanjem u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina. Što se pak tiče recikliranja građevnog otpada, ono bi se u Hrvatskoj moglo unaprijediti s obzirom da se trenutni postupci svode uglavnom na proizvodnju reciklata niže vrijednosti (downcycling), poput agregata za ceste, za nasipavanje i sl., dok kružno gospodarstvo zahtijeva visokokvalitetno recikliranje i korištenje dobivenih sirovina za primjerice proizvodnju građevnog materijala.“
U diskusiji s predstavnicima državnog i lokalnog sektora, tvrtki za gospodarenje otpadom, poslovnog sektora, akademske zajednice i nevladinih organizacija razgovaralo se i o nekoliko kritičnih aspekata koji mogu otežati provedbu kružnoga gospodarenja građevnim otpadom, kao što su: dostupnost i niska cijena prirodnih agregata koji mogu smanjiti potražnju za skupljim recikliranim materijalima; nedovoljno odvajanje otpada na mjestu njegovog nastanka; nužnost selektivnog rušenja kako bi se izbjegla prisutnost neželjenih materijala kao što su azbest ili opasne tvari, što može smanjiti tehnička svojstva recikliranih materijala i posljedično njihovu uporabljivost.
Predložena su i neka rješenja koja bi stimulirala smanjenje otpada, ponovno korištenje, reciklažu i daljnju obradu građevnog otpada, primjerice: obavezan postotak recikliranog udjela u građevnom materijalu; uvjetovanje izdavanja građevinske dozvole ispunjavanjem propisane razine ekološkog otiska zgrade; snažniji mehanizmi postizanja i održavanja komunalnog reda da bi se spriječilo nezakonito odlaganje građevnog otpada u prirodu; potrebna infrastruktura za prikupljanje ove vrste otpada; te uvođenje poreza na odlaganje otpada ili poreza na prirodne sirovine korištene u gradnji.  
Osvrte o stanju u sektoru dali su stručnjaci za gospodarenje otpadom i kružno gospodarstvo iz Svjetske banke, konzultantske tvrtke Global Factor te Austrijske agencije za zaštitu okoliša s kojima program surađuje na izradi prijedloga Akcijskog plana te provedbi edukativnih programa o kružnom gospodarstvu općenito. Prijedlog petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo u sektoru gospodarenja građevnim i otpadom od rušenja bit će dovršen u rujnu ove godine. 
Ova aktivnost dio je programa tehničke pomoći Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj (2020. - 2022.) koji provodi Ministarstvo u suradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem uspostave održivog gospodarenja otpadom i bržeg prelaska Hrvatske na kružno gospodarstvo.

Informacije dostupne i na Facebook stranici Svjetske banke. 
 

Stranica