Učinci cirkularne ekonomije mjerljivi na najjasniji način - kroz radna mjesta

'Cirkularna ekonomija nije i ne smije biti samo još jedan zgodan termin koji dobro zvuči, postaje popularan i pogodan je da se s njime nabacuje sljedećih desetak godina. Njeni učinci su vidljivi i mjerljivi na najjasniji način – kroz radna mjesta. O kakvim radnim mjestima govorimo? O radnim mjestima u svim segmentima sustava gospodarenja otpadom i to njih najmanje 12.000. K tome, krozizgradnju sustava gospodarenja otpadom građevinskom sektoru osiguravamo poslove u vrijednosti od gotovo 5 milijardi kuna' - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas na međunarodnoj konferenciji 'Croatia waste expo - Gospodarenje otpadom 2015.'

Ministar Zmajlović naglasio je da se u Hrvatskoj prekida s lošom praksom zbrinjavanja otpada na preko 300 odlagališta diljem zemlje i konačno počinje zaista gospodariti otpadom i vrijednim sirovinama koje su u njemu sadržane. Primjena temeljnih načela cirkularne ekonomije, znači da proizvode i sirovine ponovno upotrebljavamo,  popravimo, preradimo i recikliramo, jamči uštede energije i sirovina, manju ovisnost o uvoznim sirovinama i direktno je vezan uz otvaranje novih radih mjesta u sektoru koji možda jedini raste dvoznamenkastim postotkom i dokazano je najotporniji na gospodarsku krizu. Time osiguravamo čist i zdravi okoliš, veću kvalitetu života građana i činimo još više dobroga za gospodarstvo.

Pokazuju to i podaci Europske komisije prema kojima su upravo oporaba otpada i recikliranje jedni od najotpornijih sektora, sa najbržim rastom tijekom proteklih godina, čak i u vrijeme krize. To potvrđuje i najnovije istraživanje u Velikoj Britaniji koje je jasno pokazalo direktnu povezanost povećane iskoristivosti sirovina sa poboljšanjem zaposlenosti.

U Hrvatskoj su ostvareni značajni pomaci na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Gradovi i općine napravili su tektonske pomake na uvođenju razvrstavanja otpada. U protekle tri godine pokrenuti su projekti vrijedni preko pola milijarde kuna.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom godine raspisao je nove javne pozive i natječaje za nabavu komunalne opreme, vozila, mobilnih reciklažnih dvorišta, te je za sufinanciranje projekata osigurano 65 milijuna kuna. U samo dva mjeseca ove godine čak 91 grad i općina uputili su zahtjeve za sufinanciranje 138 projekata. Iskorištena je preko trećina ukupnih sredstava, a za projekte nabave vozila već su iskorištena gotovo sva sredstva, čak 12,5 od 15 milijuna kuna.

U Fondu su u obradi i čak 152 zahtjeva za izgradnju reciklažnih dvorišta koje je podnijelo 138 jedinica lokalne samouprave.

Za 13 centara za gospodarenje otpadom, koliko će ih u Hrvatskoj biti, osigurano je gotovo 5 milijardi kuna, od čega je oko 70% iz EU fondova, a ostatak do 90% iz nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tako svega 10% pada na teret lokalnoj zajednici.

To je 5 milijardi kuna vrijednih investicija za naš građevinski sektor, stotine poslova za ljude koji će raditi na izgradnji. U samim centrima će po otvaranju biti zaposleno najmanje 650 osoba, a još oko 950 radnih mjesta bit će otvoreno u tvrtkama i obrtima koji će centre opsluživati.

Ove godine s radom kreću centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun. Zajedno su vrijedni preko pola milijarde kuna i pokrivat će potrebe Primorsko-goranske županije i Istarske županije i njihovih 504 tisuće stanovnika. Ove godine za financiranje se prijavljuje 5 centara vrijednih gotovo 2 milijarde kuna.