Savjetovanje s javnošću

Slika /Službene fotografije Vlada RH/Pristup informacijama/Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.jpg

Jedna od temeljnih značajki suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo, koje se ostvaruje kroz otvoreni dijalog, suradnju i partnerstvo između građana, organizacija civilnog društva i šire zainteresirane javnosti te javnih i državnih institucija. Prihvaćanje aktivne uloge građana, kao i vrijednosti otvorenosti i javnosti, podrazumijeva i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću tijekom postupaka donošenja zakona, propisa i drugih akata. Osnovna svrha savjetovanja i uključivanja svih relevantnih dionika jest prikupljanje informacija o njihovim interesima, stavovima i prijedlozima, čime se podiže razina razumijevanja i prihvaćanja političkih ciljeva. Također, ovaj proces omogućuje prepoznavanje potencijalnih slabosti i negativnih učinaka javnih politika koje je potrebno na vrijeme ispraviti.
 
Instrumenti politike boljih propisa u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj 155/23) te Uredbom o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa.
 
Zakon definira savjetovanje s javnošću kao dvosmjerni proces u kojem nositelji stručnih funkcija traže i primaju povratne informacije od građana i šire javnosti tijekom izrade zakona i drugih propisa. Postupak savjetovanja s javnošću reguliran je člancima 26. - 29. Zakona te člancima 24. i 25. Uredbe. Također, u provedbi instrumenta savjetovanja s javnošću u Hrvatskoj primjenjuje se i Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine”, broj 25/13, 85/15 i 69/22).
 
Republika Hrvatska sustavno provodi savjetovanja s predstavnicima civilnog društva, poslovnog sektora i akademske zajednice već u ranim fazama zakonodavnog procesa. Portal e-savjetovanja istaknuo se kao uspješan interaktivni alat te predstavlja središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću.