Osnovne informacije
Zakonska osnova
Djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoliš i/ili život i zdravlje ljudi
Djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoliš i/ili ljudsko zdravlje su:
- bilo koja profesionalna djelatnost/aktivnost navedena u Prilogu III. Uredbe
- bilo koja profesionalnu djelatnost/aktivnost, koja nije navedena u Prilogu III. Uredbe, kojom je operater svojom krivnjom ili nemarnim djelovanjem prouzročio prijeteću opasnost od štete ili štetu na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima.
Odgovornost za štetu u okolišu
Područje ugroženog okoliša s obzirom na opasnost od šteta radi opasnih djelatnosti, može na prijedlog Ministarstva utvrditi Vlada odlukom. Nakon što se na temelju praćenja stanja utvrdi kakvoću okoliša u području ugroženog okoliša, po provedenim mjerama kojima se osigurava očuvanje kakvoće okoliša, Vlada može odlukom utvrditi da područje ili pojedini dijelovi područja ugroženog okoliša više nisu ugroženi. Na području ugroženog okoliša Vlada može posebnom odlukom utvrditi obveze koje su strože od propisanih graničnih vrijednosti emisija, ako poboljšanje stanja u okolišu nije moguće ostvariti drugim mjerama.
Onaj tko obavlja opasnu djelatnost (u daljnjem tekstu operater) odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete, osim ako dokaže da opasna djelatnost nije bila uzrok štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti. Operater odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete i u slučaju kada obavlja djelatnost koja nije određena popisom djelatnosti/aktivnosti, a u obavljanju te djelatnosti ne otklanja opasnosti i ne sprječava nastanak štete u okolišu na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima. Također, za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovoran je operater koji je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućio onečišćavanje okoliša, odnosno prijeteću opasnost od štete.
Ako više operatera zajedno obavljaju djelatnost odgovornost za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete snose solidarno. Za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete, kada se radi o postrojenjima čiji je rad prestao, odgovornost snosi operater koji je posljednji obavljao djelatnost u postrojenju. Isto tako operater odgovara za prouzročenu štetu u okolišu ili za prijeteću opasnost uzrokovanu difuznim onečišćenjem ako je moguće utvrditi uzročnu vezu između prouzročene štete i djelatnosti pojedinog operatera.
Operater nije odgovoran za štetu u okolišu ako dokaže da je šteta nastala kao posljedica prirodne pojave nepredvidivog i neizbježnog obilježja, koja se nije mogla niti spriječiti niti otkloniti, kao posljedica ratnog stanja ili drugog oružanog neprijateljstva, djelovanjem treće osobe iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti, iz pridržavanja obvezne naredbe ili upute koja je potekla od tijela javne vlasti, izuzev naredbe ili upute dane nakon emisije ili iznenadnog događaja prouzročenog vlastitom djelatnošću operatera.
Onaj tko obavlja opasnu djelatnost (u daljnjem tekstu operater) odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete, osim ako dokaže da opasna djelatnost nije bila uzrok štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti. Operater odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete i u slučaju kada obavlja djelatnost koja nije određena popisom djelatnosti/aktivnosti, a u obavljanju te djelatnosti ne otklanja opasnosti i ne sprječava nastanak štete u okolišu na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima. Također, za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovoran je operater koji je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućio onečišćavanje okoliša, odnosno prijeteću opasnost od štete.
Ako više operatera zajedno obavljaju djelatnost odgovornost za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete snose solidarno. Za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete, kada se radi o postrojenjima čiji je rad prestao, odgovornost snosi operater koji je posljednji obavljao djelatnost u postrojenju. Isto tako operater odgovara za prouzročenu štetu u okolišu ili za prijeteću opasnost uzrokovanu difuznim onečišćenjem ako je moguće utvrditi uzročnu vezu između prouzročene štete i djelatnosti pojedinog operatera.
Operater nije odgovoran za štetu u okolišu ako dokaže da je šteta nastala kao posljedica prirodne pojave nepredvidivog i neizbježnog obilježja, koja se nije mogla niti spriječiti niti otkloniti, kao posljedica ratnog stanja ili drugog oružanog neprijateljstva, djelovanjem treće osobe iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti, iz pridržavanja obvezne naredbe ili upute koja je potekla od tijela javne vlasti, izuzev naredbe ili upute dane nakon emisije ili iznenadnog događaja prouzročenog vlastitom djelatnošću operatera.
Mjere otklanjanja šteta u okolišu i prijetećih opasnosti od šteta
Mjere otklanjanja štete, odnosno mjere otklanjanja su svako djelovanje ili kombinacija djelovanja, uključujući mjere za ublažavanje stanja ili privremene mjere za obnovu, oporavak ili zamjenu oštećenih prirodnih dobara i/ili oslabljenih usluga, ili za osiguravanje jednakovrijedne alternative tim dobrima ili uslugama kako je predviđeno Prilogom II. Uredbe te mjere sanacije/sanacijske mjere/sanacija.
Mjere sprječavanja štete, odnosno mjere sprječavanja su sve mjere poduzete kao odgovor na događaj, djelo ili propust djelovanja, koji je izazvao prijeteću opasnost od štete radi sprječavanja ili svođenja te štete na najmanju moguću mjeru, što uključuje i preventivne mjere/mjere otklanjanja prijeteće opasnosti od štete.
Mjere otklanjanja štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete mogu biti: žurne mjere i ostale mjere.
Zajednički okvirni uvjeti koje treba primijeniti za izbor mjera za osiguranje otklanjanja šteta u okolišu utvrđeni su u Prilogu II. Uredbe.
Mjere sprječavanja štete, odnosno mjere sprječavanja su sve mjere poduzete kao odgovor na događaj, djelo ili propust djelovanja, koji je izazvao prijeteću opasnost od štete radi sprječavanja ili svođenja te štete na najmanju moguću mjeru, što uključuje i preventivne mjere/mjere otklanjanja prijeteće opasnosti od štete.
Mjere otklanjanja štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete mogu biti: žurne mjere i ostale mjere.
Zajednički okvirni uvjeti koje treba primijeniti za izbor mjera za osiguranje otklanjanja šteta u okolišu utvrđeni su u Prilogu II. Uredbe.
Metode određivanja troškova vezanih za štete u okolišu
Nadležno tijelo ima pravo pokrenuti postupak za naplatu troškova protiv operatera ili, ako je primjereno, treće strane koja je uzrokovala štetu ili prijeteću opasnost od štete u vezi s poduzetim mjerama u roku pet godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvrđena odgovornost operatera ili treće strane, ovisno o tome što je nastupilo kasnije.
Operater podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete, odnosno saniranjem štete u okolišu.
Troškovi koji nisu izraženi novčanom vrijednosti se obvezno utvrđuju određivanjem ekonomskih vrijednosti okoliša. Ove se vrijednosti mogu utvrđivati i pojedinačno s obzirom na pojedine sastavnice okoliša i to za određivanje obujma dopunskih i kompenzacijskih mjera otklanjanja može se koristiti neka od metoda određivanja ekonomskih vrijednosti okoliša prema Prilogu VII. Uredbe.
Vrijednost naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ako se vrijednost ne može utvrditi prikladnim ekonomskim metodama, nadležni sud će utvrditi visinu naknade uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete u okolišu.
Naknada štete nanesene fizičkim i/ili pravnim osobama prilikom nanošenja štete u okolišu prouzročene djelatnostima opasnim za okoliš, odnosno onečišćenjem onečišćivača, te naknada štete koja je tom prilikom nanesena imovini tih osoba ili bilo kojem gospodarskom gubitku, odnosno bilo kakvom prvu, ostvaruje se prema odredbama posebnog propisa kojim su uređeni obvezni odnosi.
Operater koji je obvezan provesti sanacijski program, obvezan je i nakon provedbe sanacijskih mjera osigurati praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to osigurati financijska sredstva. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava državnog proračuna, praćenje stanja okoliša i učinka sanacijskih mjera osigurava Ministarstvo. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proračuna županije, odnosno Grada Zagreba praćenje stanja okoliša nakon provedbe sanacijskog programa i učinak sanacijskih mjera osigurava izvršno tijelo županije, odnosno izvršno tijelo Grada Zagreba. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proračuna velikog grada, grada, odnosno općine, praćenje stanja okoliša nakon provedbe sanacijskog programa i učinak sanacijskih mjera osiguravaju izvršna tijela županije, odnosno izvršno tijelo Grada Zagreba.
Operater je obvezan osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom ili na drugi primjeren način sukladno zakonu osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete. U slučaju onečišćavanja okoliša, ako nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna.
Operater podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete, odnosno saniranjem štete u okolišu.
Troškovi koji nisu izraženi novčanom vrijednosti se obvezno utvrđuju određivanjem ekonomskih vrijednosti okoliša. Ove se vrijednosti mogu utvrđivati i pojedinačno s obzirom na pojedine sastavnice okoliša i to za određivanje obujma dopunskih i kompenzacijskih mjera otklanjanja može se koristiti neka od metoda određivanja ekonomskih vrijednosti okoliša prema Prilogu VII. Uredbe.
Vrijednost naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ako se vrijednost ne može utvrditi prikladnim ekonomskim metodama, nadležni sud će utvrditi visinu naknade uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete u okolišu.
Naknada štete nanesene fizičkim i/ili pravnim osobama prilikom nanošenja štete u okolišu prouzročene djelatnostima opasnim za okoliš, odnosno onečišćenjem onečišćivača, te naknada štete koja je tom prilikom nanesena imovini tih osoba ili bilo kojem gospodarskom gubitku, odnosno bilo kakvom prvu, ostvaruje se prema odredbama posebnog propisa kojim su uređeni obvezni odnosi.
Operater koji je obvezan provesti sanacijski program, obvezan je i nakon provedbe sanacijskih mjera osigurati praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to osigurati financijska sredstva. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava državnog proračuna, praćenje stanja okoliša i učinka sanacijskih mjera osigurava Ministarstvo. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proračuna županije, odnosno Grada Zagreba praćenje stanja okoliša nakon provedbe sanacijskog programa i učinak sanacijskih mjera osigurava izvršno tijelo županije, odnosno izvršno tijelo Grada Zagreba. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proračuna velikog grada, grada, odnosno općine, praćenje stanja okoliša nakon provedbe sanacijskog programa i učinak sanacijskih mjera osiguravaju izvršna tijela županije, odnosno izvršno tijelo Grada Zagreba.
Operater je obvezan osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom ili na drugi primjeren način sukladno zakonu osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete. U slučaju onečišćavanja okoliša, ako nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna.
Popis osoba koje se mogu imenovati za članove stručnog povjerenstva u postupku izdavanja suglasnosti za sanacijski program