Aarhuška konvencija

UNECE Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (tzv. Aarhuška konvencija) usvojena je na 4. Ministarskoj konferenciji „Okoliš za Europu“ 25. lipnja 1998. u Danskom gradu Aarhusu. Konvencija je stupila na snagu 30. listopada 2001. nakon što ju je ratificiralo 16 država te predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša. Hrvatska je postala stranka Aarhuške konvencije u lipnju 2007. godine (NN-MU 7/08)

Tekst Aarhuške konvencije NN-MU 1/07
Više na službenim stanicama UNECE: http://www.unece.org/env/pp/welcome.html

Aarhuška konvencija utvrđuje prava u vezi s okolišem kao osnovu za uključivanje građana i njihovih udruženja u politike okoliša, što je preduvjet razvoja okolišne demokracije. Ona se temelji na načelu 10. iz Deklaracije iz Rija i putokaz je kako se održivi razvoj može postići jedino uključivanjem svih dionika u društvu. Aarhuška konvencija uspostavlja vezu između odgovornosti tijela vlasti i zaštite okoliša jer je usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put novom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi međunarodnih sporazuma.

Aarhuška konvencija se odnosi na:
Pristup informacijama o okolišu - pravo svakoga na informaciju o okolišu koja imaju tijela vlasti. To se odnosi i na informacije o izvješćima o stanju okoliša, o mjerama i politikama koje se poduzimaju vezane za okoliš u svrhu poboljšanja sigurnosti i zdravlja građana. Tijela vlasti moraju biti aktivna u prikupljaju informacija o okolišu, razvoju informacijskih sustava i u razdiobi informacija o okolišu, kao i u odgoju i obrazovanju o okolišu.
Sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pitanjima okoliša - tijela vlasti trebaju stvoriti uvjete kako bi se omogućilo zainteresiranoj javnosti i nevladinim organizacijama da komentiraju prijedloge mjera, propisa, politika, planova, programa i projekata, a utječu na okoliš. Komentari se moraju uzeti u obzir te se informacija o razlozima za konačnu odluku treba obaviti. Popisano je 18 djelatnosti u kojima javnost treba sudjelovati (energetika, proizvodnja i prerada metala, industrija minerala, kemijska industrija, gospodarenje otpadom i otpadnim vodama, industrijska postrojenja, izgradnja pruga cesta i luka, brane, transport plina, nafte ili kemikalija, postrojenja za intenzivni uzgoj peradi ili svinja, klaonice i dr.).
Pristup pravosuđu u pitanjima okoliša – pravo na pravosudni postupak i osporavanja odluke javne vlasti radi dokazivanja povrede prava vezanih za propise iz okoliša i drugih propisa.

Stranke su usvojile Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers, PRTR) uz Aarhušku konvenciju 2003.g., kako bi se ojačala provedba prvog stupa, pristup informacijama o okolišu.

SMJERNICE UNECE-a ZA PROVEDBU AARHUŠKE KONVENCIJE
Vodič za provedbu Aarhuške konvencije
U 2013. godini UNECE je izradio novi Vodič za provedbu Aarhuške konvencije koji pojašnjava pojedine odredbe Konvencije. Također sadrži upute o provedbi odredbi Konvencije koje se temelje na primjerima dobre prakse stranaka, kao i na nalazima i mišljenjima Odbora za ocjenu usklađenosti (Compliance Committee)

Preporuke za učinkovitije korištenje elektroničkih informacijskih alata kojima se  omogućuje pristup javnosti informacijama o okolišu
Preporuke su nastale u svrhu provedbe članka 5., stavka 2. Aarhuške konvencije, kojim je propisana dužnost svake Stranke da, u okviru nacionalnog zakonodavstva, osigura javnosti učinkovit i transparentan pristup informacijama o okolišu i u svrhu provedbe članka 5., stavka 3. kojim je propisana dužnost svake Stranke da osigura postupno objavljivanje informacija o okolišu u elektroničkim bazama podataka koje su lako dostupne javnosti putem javnih telekomunikacijskih mreža. Tekst preporuka nalazi se ovdje.

Smjernice za promicanje načela Aarhuške konvencije u međunarodnim forumima
Smjernice su nastale na temelju članka 3. stavka 7. Aarhuške konvencije  kako bi se osigurale opće  upute u vezi promicanja primjene načela Aarhuške konvencije u međunarodnim forumima u pitanjima okoliša.  Usvojene su na II. sastanku Stranaka 2005.g. u Almatyju, pa se još i zovu Smjernice iz Almatyja. Tekst smjernica nalazi se ovdje.

Informacije o najboljim praksama
U provedbi Aarhuške konvencije pored propisa važnu ulogu imaju primjeri dobre prakse te se oni  mogu koristiti kao norma, ili mjerilo u odnosu na koje se postojeća praksa uspoređuje te se prema njima prilagođava gdje je to potrebno.
• Aarhus Clearinghouse (Razmjena informacija vezanih uz Aarhušku konvenciju):
• Environmental Communication Networks (Komunikacijska mreža za okoliš): Vodič s opisom stvarnih slučajeva koji mogu biti korisni službenicima koji rade s informacijama o okolišu (Guide with description of actual cases which might inspire public officials working with environmental information) (siječanj 2007.). Kontakt: UNEP, Information Unit for Conventions

EUROPSKA UNIJA I AARHUŠKA KONVENCIJA
Europska unija je stranka Aahuške konvencije od 2005.g. te je usvojila dvije Direktive kako bi osigurala provedbu prvog i drugog stupa Aarhuške konvencije u svojim tijelima i državama članicama: 
- Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive vijeća 90/313/EEZ
- Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. kojom je osigurano sudjelovanje javnosti kod izrade određenih planova i programa koji se odnose na okoliš te se njom izmjenjuju i dopunjuju odredbe o sudjelovanju javnosti i pristupu pravosuđu u direktivama vijeća: 85/337/EEZ i 96/61/EZ
Odredbe Aarhuške konvencije integrirane su i u druge propise EU, a u tijeku su konzultacije oko izrade Direktive koja bi obuhvatila temu pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša.
Više na stanicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/environment/aarhus/legislation.htm

AARHUŠKA KONVENCIJA U HRVATSKOJ
Odredbe Aarhuške konvencije i Direktiva EU koje se odnose na Aarhušku konvenciju prvenstveno su prenesene u Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15), ali i u druge nacionalne propise. Više o propisima, poduzetim mjerama, praksi i iskustvima, nalazi se u Nacionalnim izvješćima o provedbi Aarhuške konvencije. Naime, stranke Aarhuške konvencije su obvezne između dvije sjednice stranaka podnijeti Nacionalna izvješća o provedbi Aarhuške konvencije Tajništvu Konvencije u UNECE, Ženeva. Na osnovu njih Tajništvo izrađuje zajedničko izvješće (synthesis report) koje se predstavlja na sjednicama stranaka (Meeting of Parties, MOP).

II. Nacionalno izvješće o provedbi Aarhuške konvencije 2010.:
HR https://mingo.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/doc/ii_nacionalno_izvjesce_o_provedbi_aarhuske_konvencije.pdf
EN https://mingo.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/doc/ii_nacionalno_izvjesce_o_provedbi_aarhuske_konvencije-eng.pdf

I. Nacionalno izvješće o provedbi Aarhuške konvencije 2009.
HR https://mingo.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/doc/i_nacionalno_izvjesce_o_provedbi_aarhuske_konvencije.pdf
EN https://mingo.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/doc/i_nacionalno_izvjesce_o_provedbi_aarhuske_konvencije-eng.pdf

Prijedlozi za poboljšanje prakse informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje na lokalnoj i područnoj razini (2013.)
U okviru projekta Dijalogom sa civilnim društvom do boljeg okoliša, kojeg vodi udruga Zelena Istra, izrađen je popis prijedloga za poboljšanje prakse informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje na lokalnoj i područnoj razini. Dokument se može vidjeti ovdje.

Smjernice za informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO) (2011.)
Ministarstvo je u suradnji s Regionalnim centrom zaštite okoliša izradilo Smjernice za informiranje i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO).